Stanovništvo izloženo zagađenom zraku ima manju otpornost na COVID‐19, a aerozagađenje može dovesti i do pogoršanja simptoma koronavirusa, pokazuju istraživanja sprovedena od početka pandemije.
Zapadni Balkan godinama je jedan od regiona sa najlošijim kvalitetom zraka u Evropi. Gradovi ovog regiona često zauzimaju i prva mjesta na listama najzagađenijih u svijetu. Kada se lošem kvalitetu zraka priključi i globalna pandemija COVID‐19 koja je apsolutno obilježila protekle dvije godine i još traje – rezultat je dodatno povećan broj respiratornih oboljenja i veća smrtnost.
Još od samog početka globalne pandemije pojavljuju se istraživanja i studije koji povezuju povećan broj oboljelih i smrtnih slučajeva usljed COVID‐19 u regionima u kojima je zrak zagađeniji. Ipak, da bi se jasno utvrdilo da zagađenje zraka doprinosi riziku od smrti od COVID‐19, potrebne su dugoročne epidemiološke studije koje bi uzele u obzir mnoge faktore, a takvi naučni radovi su i dalje u izradi.
Do sada su ispitivanja iz Kine, Engleske, SAD, Njemačke, Holandije i Italije pokazala da pojačano aerozagađenje može da utiče na povećanje broja oboljelih, ali i na povećanu smrtnost od COVID‐191.
Ispitivanje u Njemačkoj pokazalo je da rast koncentracije PM10 čestica povećava smrtnost oboljelih od COVID‐19 koji imaju preko 80 godina, i to za 30% kod muškaraca i 35% kod žena.
Kada se ovi podaci uporede, dolazi se do zaključka da aerozagađenje povećava smrtnost od COVID‐19 u svijetu za 15%, a u Evropi za 19%3.
Glavni činilac aerozagađenja su praškaste materije (PM), a porast njihove koncentracije od jednog mikrograma po kubnom metru povećava smrtnost od COVID‐19 za 11%4. Tokom pandemije, 78% zaraženih bilo je iz pet regiona sa najvećom stopom zagađenja zraka.
Zagađenje zraka najvažniji je faktor koji utiče na težinu bolesti i smrtnost od COVID‐19. Broj hospitalizacija raste za skoro 100% u slučaju da je koncentracija PM2,5 povećana za 20%.Praškaste materije dolaze do najsitnijih dijelova plućnog tkiva i izazivaju oštećenja krvnih sudova. Visoka stopa zagađenosti zraka dovodi do lakšeg širenja COVID‐19 u plućima, izazivajući teža zapaljenja i stvaranje sitnih trombova.
Nažalost, za region Zapadnog Balkana još uvijek ne postoje relevantne studije i istraživanja, što nas sprečava da ponudimo konkretne podatke. Velika je vjerovatnoća da se ovi podaci ne bi razlikovali u slučaju ovog regiona, čak postoji pretpostavka da bi bili lošiji. I bez uticaja pandemije COVID‐19, zagađen zrak u regionu na godišnjem nivou izazove više od 30 000 slučajeva prerane smrti.
Kako do bolje epidemiološke situacije i čistijeg zraka na Zapadnom Balkanu?
Svakodnevno raste broj naučnih studija o vezi zagađenja zraka i COVID‐19. Da bi se ispravno reagovalo, potrebno je da odluka bude bazirana na valjanim informacijama. Zato je neophodna izrada barem jedne, a po mogućnosti i više studija koje bi analizirale vezu između aerozagađenja i COVID‐19 u regionu Zapadnog Balkana. Ovakva ispitivanja moraju biti precizno planirana i izvedena, da bi se mogli donijeti adekvatni zaključci i prijedlozi mjera.
Pri predlaganju mjera neophodno je uzeti u obzir i stanje zdravstvenih sistema zemalja Zapadnog Balkana. Tokom pandemije širom regiona pokazale su se posljedice manjka bolničkih kreveta, imigracije ljekara i medicinskog osoblja, nedostatka respiratora i druge opreme, kao i sveopšteg neulaganja. U trenutku u kojem su pogođene i pandemijom COVID‐19, pritisak na ove krhke zdravstvene sisteme često prelazi maksimum. Samim tim, neophodan je veći stepen učešća predstavnika sektora zdravstva u procesima donošenja odluka, kako bi se osigurala pravovremena integracija zdravstvenih mjera u politike usmjerene ka zaštiti životne sredine.
Vlade zemalja Zapadnog Balkana moraju da reaguju i povećaju efikasnost u sprovođenju zakona i odluka u oblasti zaštite životne sredine radi ostvarivanja veće zdravstvene i ekonomske koristi za sve građane. Samo termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu odgovorne su za ekonomsku štetu na ime zdravstvenih troškova koji se na godišnjem nivou procjenjuju na 1,9‐3,6 milijardi eura, a koju snose građani Zapadnog Balkana.
COVID‐19 će u jednom trenutku biti prošlost, ali zagađenje zraka ne smije ostati stara „normalnost”. Pravovremena reakcija podrazumijeva integraciju mjera za unapređenje kvaliteta zraka u javne politike i planove oporavka od pandemije COVID‐19 u skladu s obavezama iz Zelene agende za Zapadni Balkan, koje su sve države prihvatile.
Moramo razvijati regionalne multisektorske politike koje će obuhvatati i unapređenje životne sredine i unapređenje javnog zdravstva, jer ovakvi problemi zahtijevaju zajedničko, regionalno rješenje,navodi se u saopćenju. (Š.B.)
