Odabir buduće profesije ne bi trebao biti zasnovan prema trenutnim trendovima ili očekivanjima, a još manje prema onim iz prošlosti.
Zbog toga je važno pomoći i biti podrška svom djetetu u ispravnom odabiru srednje škole. Još gore od mjerenja prema trenutnim trendovima je usmjeravanje djece prema zanimanjima tradicionalno usmjerenim za dječake ili djevojčice. Ne postoje “muška” ili “ženska” zanimanja, a to nam potvrđuju historija i žene koje su napravile izuzetne rezultate u “muškom” svijetu i to decenijama ili stoljećima ranije. Zbog toga danas, razvojem tehnologije, ali i društva ne bismo smjeli ni pomišljati na ovakvu vrstu segregacije prilikom odabira upisa srednje škole.
HISTORIJA JE UČITELJICA ŽIVOTA
Poznata krilatica da je historija učiteljica života pokazala se mnogo puta tačnom. Tako je i u kontekstu odabira zanimanja prema afinitetima, a nikako prema drugim, nerijetko nametnutim kriterijima. Srednje stručne i tehničke škole pružaju širok spektar zanimanja i profesija u kojima se svaka osoba, bilo da je u pitanju djevojčica ili dječak mogu pronaći. Najbolji među njima pišu historiju. Takav slučaj je sa Lisom Meitner, jednom od najistaknutijih fizičarki svog vremena. Lisa je 1905. godine postala prva žena na Sveučilištu u Beču koja je dobila diplomu iz fizike. Njeni roditelji tada nisu bili za tu odluku, ali srećom Lisa je uspjela u svojim naumima i danas možemo reći da je ispisala historiju.
Regionalnoj publici možda nešto poznatija je Mileva Marić, vrsna matematičarka koja je krajem 19. stoljeća dobila specijalnu dozvolu da svoje obrazovanje nastavi u školi u Zagrebu u koju su išli samo dječaci. Iako su u tom vremenu postojala pravila za muške i ženske škole, za izuzetne rezultate su se pravili izuzeci. Danas kada u javnom obrazovanju nema tih pravila, ne bismo ih smjeli dodatno naglašavati i tako potencijalno udaljavati savremene Lise ili Mileve od škola prema kojima gaje afinitete, jer bi upravo te djevojčice u budućnosti mogle ispisati historiju.
.png)
Sigurno, jedna od najpoznatijih žena na svijetu, Marie Curie, ostavila je neizbrisiv trag u oblasti radioaktivnosti. Jedina je dobitnica dvije Nobelove nagrade u dvije različite discipline, a ovaj uspjeh pored nje uspio je ostvariti samo još jedan muškarac. Marie je imala problem u mladosti da se zbog svog spola nije mogla upisati na željeno sveučilište. Srećom, zahvaljujući svojoj upornosti, marljivošću i posvećenosti učenju, ali i podršci starije sestre uspjela se preseliti u Pariz i upisati studij hemije i fizike na Sarboni, gdje je postala prva žena predavač. Sve ostalo je historija.
Primjeri ovih žena pokazuju da se zvanja i zanimanja ni u kom slučaju ne smiju vezati isključivo uz jedan spol. Projekat „Stručno obrazovanje u BiH“ kojeg provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime vlada Švicarske i SR Njemačke jasno zagovara nultu stopu spolne diskriminacije i segregacije u srednjim stručnim školama u Bosni i Hercegovini, a u partnerskim školama preduzete su i konkretne aktivnosti u cilju izgradnje apsolutne ravnopravnosti na svim poljima. U okviru projekta sprovode se treninzi iz oblasti rodno odgovornog obrazovanja za nastavnice i nastavnike partnerskih škola, kao i predstavnike i predstavnice pedagoških zavoda. Cilj treninga je da učesnici i učesnice steknu znanje o ravnopravnost spolova i (ne)diskriminaciji u obrazovanju, kao i da kreiraju i usvoje strategije i alate za integrisanje rodne ravnopravnosti u učionici, odnosno u srednjim stručnim i tehničkim školama.
Projekat podržava partnerske škole kako bi pružale i implementirale dualno organizovano stručno obrazovanje u skladu sa potrebama domaćeg tržišta rada. Unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja u BiH mladićima i djevojkama nudi znanje i vještine za budućnost, a poslodavcima kvalitetan kadar na tržištu rada.
