Prvi decembar u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, ali i dalje bez vakcine, iako je ova bolest samo prošle godine odnijela 680.000 života.
Pitanje koje se neminovno postavlja jeste zašto i tri i po desetljeća nemamo vakcinu za ovu bolest, primjera radi, za COVID-19 napravljena je za samo nekoliko mjeseci.
Jedan odgovor leži u izostanku političke volje i velikih ulaganja kakva su potaknula razvoj vakcina protiv koronavirusa.
Drugi je u složenosti HIV-a, otkrivenog 1983. godine.
“Naučnike koji razvijaju vakcinu za COVID-19 brine hoće li se ono moći odbraniti od nekoliko varijanti“, navodi se u junskom izvještaju Međunarodne inicijative za vakcinu protiv AIDS-a (IAVI).
Ali kada je riječ o HIV-u, kako dodaju, postoje milioni i milioni različitih virusa što je rezultat njegove sposobnosti da brzo mutira… To je taj zapanjujući nivo raznolikosti s kojim se mora boriti svaka vakcina protiv HIV-a.
Iako se većina ljudi može prirodno oporaviti od prvobitne zaraze koronavirusom i tako steći imunitet, to nije slučaj s HIV-om, rekao je Olivier Schwartz, voditelj odjela za viruse i imunost na pariškom Institutu Pasteur.
“HIV mutira puno brže nego COVID-19 i zato je teže proizvesti takozvana široko neutralizirajuća tijela koja će spriječiti zarazu“, rekao je Shwartz.
Tek šačica ljudi prirodno proizvodi ta antitijela kada su izloženi HIV-u.
Istraživanje vakcine protiv HIV-a podrazumijeva proučavanje takvih rijetkih reakcija, razumijevanja načina na koji djeluju i pokušaja njihovog repliciranja u imunološke sisteme zdravih ljudi.
Proučava se nekoliko desetaka vakcina, a među njima je ona američke kompanije Moderna koja nastoji koristiti mRNA metodu poput one za vakcinu protiv COVID-19.
“To znači usmjeravanje imunološkog sistema, korak po korak, da potakne proizvodnju antitijela koja se mogu suprotstaviti HIV-u“, pojašnjava se u izvještaju, ali i dodaje da se tehnika u ovom slučaju dosad pokazala kompliciranom jer uključuje prvobitnu dozu vakcine za aktiviranje važnih B-ćelija prije nego što se s nekoliko doza vakcine pokuša potaknuti proizvodnja niza antitijela.
Naučnici koji razvijaju vakcine kažu da im nedostaje novca.
“Mnogi istraživači su vrlo motivirani, ali moraju se zadovoljiti sredstvima koja imaju“, kaže Nicolas Manel, direktor istraživanja na francuskom Nacionalnom institutu za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM).
Oko 38 miliona ljudi širom svijeta živi s ovim virusom.
Terapija za liječenje HIV-a kojom se smanjuje količina virusa u tijelu zaražene osobe danas može značajno smanjiti ili ukloniti mogućnost njegovog prijenosa na drugu osobu.
No, naučnici upozoravaju da mnogi nemaju pristup tim terapijama, dok se oni koji imaju bore s pridržavanjem režima terapije.
