U Bosnu i Hercegovinu do sada je stiglo 2.994.050 doza vakcina protiv COVID-19. Prvom dozom vakcinisano je 634.063 ili 18,53 posto, a drugu 426.082 ili 12,45 posto građana.
Kazao je to Dušan Kojić, pomoćnik ministra u Sektoru za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, i dodao kako je najveći broj vakcina u našu zemlju stigao putem donacija, direktnih nabavki, te COVAX i mehanizma EU4HEALTH.
“U narednom periodu očekujemo pošiljku od 503.100 doza Pfizer/BioNTech vakcina, kao donaciju SAD-a. Očekujemo povratnu informaciju iz Washingtona – kada će pošiljka stići. Da prognoziramo mi, bilo bi zaista nezahvalno. Također, od Kraljevine Danske očekujemo pošiljku od 250.000 AstraZeneca vakcina, koje će u trenutku kada mi izrazimo spremnost za prihvat, biti proizvedene u fabrici. Znači to neće biti vakcine kojima će istjecati rok trajanja za mjesec ili dva, kao što je bio slučaj sa nekim prethodnim donacijama“, pojašnjava Kojić.
Osvrnuo se i na prošlosedmičnu informacija koja je stigla od Branislava Zeljkovića, direktora Instituta za javno zdravstvo RS-a, koji je kazao da u ovom entitetu neće biti iskorišteno oko 55.000 vakcina jer im je istekao rok trajanja. Dodao je kako se vakcine, kao i svaki drugi proizvod kome je istekao rok trajanja, nalaze u skladištu, karantinu te da će na za to propisan način biti uništene kako se inače radi sa farmaceutskim otpadom.
“BiH je na samom početku nabavke vakcina protiv COVID-19 imala određene trzavice, odnosno svoje neke probleme. Da bismo mogli što sigurnije procijeniti koliko je građana BiH bilo spremno da se vakciniše, mi smo prihvatili sve donacije, a cilj je bio osigurati dovoljan broj doza, bez kojih nismo mogli ni procijeniti kolika će biti izlaznost građana na imunizaciju. Da li je bilo bolje prihvatiti te donacije, pa vidjeti možda da i ostane viška vakcina u odnosu na raspoloženost građana za imunizaciju, ili ne prihvatiti sve i dobiti veći odziv građana? Dakle, sve te donacije bile su prvi pravi test kojim smo mogli provjeriti koliki je postotak stanovništva spreman za imunizaciju. Radili smo procjene, ali procjene su jedno, a teren i ovo što se trenutno dešava je nešto sasvim drugo. U nekim našim računicama bili smo svjesni da bi se mogao pojaviti višak vakcina kojima će isteći rok upotrebe“, kaže Kojić.
Prema njegovim riječima, pravilnici o upravljanju nalažu da nadležne zdravstvene institucije entiteta angažuju ovlaštene firme za zbrinjavanje farmaceutskog otpada.
“Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo civilnih poslova BiH, četiri su takve firme u našoj zemlji. Znači, pravni okvir nadležnih entitetskih institucija i odjela za zdravstvo Brčko distrikta regulišu upravljanje farmaceutskim otpadom i oni ih plaćaju. Nadam se da su nadležne entitetske institucije dobro upoznate kako taj pravni okvir treba slijediti, a što se tiče troškova uništavanja one padaju na teret njihovih institucija. No, ono što bih napomenuo i što je važno da javnost zna jeste da vakcine protiv COVID-19 nisu prve za koje će ovi okviri biti aktivirani. Hoću da kažem da je i u nekim prethodnim periodima, procesima redovne ili vanredne imunizacije, bilo lijekova kojima je istekao rok trajanja“, dodaje Kojić.
Naglasio je kako u ovom trenutku primarna tema svih ustvari treba biti potreba za vakcinacijom te naveo podatak od posljednje tri sedmice o širenju COVID-19 u BiH.
“Pretposljednje sedmice broj smrtnih slučajeva bio je 29, prethodne 52, a trenutne 108. Znači isto se dešava i sa potvrđenim slučajevima i 14-dnevnom incidencom. Hoću da kažem da iz sedmice u sedmicu svi parametri duplo skaču i to je jasan znak kako epidemija pokazuje svu svoju nepredvidivost, snagu, te da se svi trebamo koncentrisati na što veći odziv ljudi na vakcinaciju i provođenje epidemioloških mjera koje su na snazi“, istakao je Kojić.
