5.8 C
Zenica
Utorak, 20 Aprila, 2021
Naslovnica Magazin Pandemija donijela jednu pozitivnu statistiku: U BiH porasla informatička pismenost, zanimljivo za...

Pandemija donijela jednu pozitivnu statistiku: U BiH porasla informatička pismenost, zanimljivo za šta se sve koristi internet

FOTO: Ilsutracija

Godina pandemije donijela je brojne izazove, promjene u ponašanju, radu, življenju, navikama. I dok čitamo o poražavajućim statistikama koje se tiču povećanja nezaposlenosti, rasta cijena, padu nataliteta, stiže nam jedna pozitivna – u prošloj godini porastao je procenat informatički pismenih građana u našoj zemlji.

Naime, Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o broju korisnika računara i interneta, a istraživanje je provedeno na uzorku od 8.165 domaćinstava.

Nivo pristupa internetu u domaćinstvima u 2020. godini je povećan za jedan posto u odnosu na 2019. godinu, i sada iznosi 73 posto. Više od 1,39 miliona osoba koristi internet svaki dan ili skoro svakog dana.

Između ostalog, došlo se do podataka i šta to građani najviše koriste.

Ono što je zanimljivo je da je najveći skok, kada je u pitanju korištenje interneta, zabilježen kod pretraga informacija o robi i uslugama. Ovu vrstu informacija tražilo je 49 posto anketiranih, u odnosu na 40 posto u 2019. godini.

Bili smo prisiljeni

Za šest posto naraslo je telefoniranje preko interneta, kao i korištenje usluga internet bankarstva. Nešto manji rast, ali ipak rast, zabilježen je i kod učešća na društvenim mrežama, slanju i primanju e-maila, te naručivanju proizvoda i usluga putem interneta.

Sociolog Amer Osmić, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je da je ovo sve bilo i za očekivati s obzirom na pandemiju.

“Nismo dobrovoljno išli u skladu s vremenom već govorimo o prisilnoj informatičkoj pismenosti. To je bilo takvo radno okruženje, obrazovno okruženje. Pogotovo je obrazovni sektor načinio značajne korake naprijed, ali prisilno”, istakao je Osmić.

Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, internet se u velikoj mjeri koristio za telefoniranje i video pozive (90,6 posto ispitanika), slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera… (78 posto), učešće na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter (68,3 posto). Čitanje internet-portala, online novina i časopisa koristilo je 65,6 posto ispitanika, pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama 67,2 posto, a značajan broj ispitanika koristilo je internet za gledanje video sadržaja preko besplatnih servisa poput YouTubea – 58,4 posto.

Interesantno je da su građani treće životne dobi (od 65 do 74 godine starosti) internet najčešće koristili za telefoniranje i videopozive (97,1 posto), kao i za slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera i slično (85,7 posto).

“Pa vrijednost Zooma je skočila u vrijeme pandemije za više od 1.000 posto, a Zoom se možda najviše koristi za te videopozive, konferencije”, prokomentirao je Osmić.

Mladi (od 16 do 24 godine starosti) su internet najčešće koristili za učešće na društvenim mrežama – 87 posto, dok su usluge internet-bankarstva najviše koristili građani između 35 i 44 godine starosti.

Torbe, nakit, bijela tehnika

Kada je u pitanju naručivanje roba i usluga preko interneta, najčešće su to bili odjeća, obuća ili pribor poput torbi i nakita (56,1 posto), namještaj, kućni pribor poput tepiha i zavjesa te proizvodi za vrt (21,6 posto), kao i bijela tehnika i potrošačka elektronika (18,8 posto).

Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, rezultati istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija pokazali da skoro 73 posto domaćinstava imaju pristup internetu, s tim da je ovaj procenat malo veći u gradovima.

No značajne razlike se mogu primijetiti kada se upoređuje pristup internetu u domaćinstvima sa djecom mlađom od 16 godina (91,4 posto) i domaćinstvima bez djece mlađe od 16 godina (65,5 posto). Jaz je vidljiv kada se gledaju mjesečni prihodi, pa tako pristup internetu ima skoro 94 posto domaćinstava s prihodima većim od 1.000 KM, dok tek 42,2 posto domaćinstava s primanjima nižim od 500 KM može pristupiti internetu.

Računare najviše koriste studenti (skoro sto posto), zatim zaposleni (87,3 posto), ali i nezaposleni (69,5 posto). Broj korisnika računara se povećao za 3,5 posto u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu i taj procenat raste. No i dalje ima 23,8 posto osoba koje nikada nisu koristile računar.

 

faktor.ba