Nakon razornog zemljotresa koji je prije nekoliko dana pogodio Hrvatsku, a koji se osjetio i u našoj zemlji, postavlja se pitanje čeka li nas sličan scenarij kao u komšilku. Prijete li nam zemljotresi, mogu li se predvidjeti i koliko su građevinski objekti u našoj zemlji sigurni, odnosno mogu li izdržati velike zemjotrese, pitali smo struku.
Seizmolozi u BiH saglasni su da mjesta strahu nema, u narednom razdoblju, a pojasnili su i koje su najkritičnije tačke u BiH. Pa tako najveću vjerovatnoću za pojavom jačeg zemljotresa u BiH imaju južna Hercegovina i područje Banje Luke.
Istakli su i da je BiH poprilično aktivno područje u ovom dijelu Evrope jer su potresi manjih magnituda i jačina koje bilježe instrumenti gotovo svakodnevni, a ljudi ih često i ne osjete. Godišnje se javi oko desetak nešto jačih zemljotresa koji mogu uzrokovati manju materijalnu štetu.
“Zemljotresi su inače vrlo autonomni i pojava zemljotresa na nekom području ne treba značiti i pojavu na nekom drugom području, jer te pojave nisu povezane”, istakli su seizmiolozi.
Zemljotres se može predvidjeti statistički i može se reći da će na određenom području u narednih sto godina biti određen broj zemljotresa određene jačine, međutim, tačno vrijeme, sat, dan i lokacija se ne mogu predvidjeti.
Mnogi su pokušavali to predvidjeti, potrošeni su silni novci naročito su Amerikanci i Japanci pokušavali predvidjeti buće potrese, ali nisu uspjeli. Radi se o kompleksnim pojavama unutar Zemljine kore, i ne postoji neki fizikalni model koji bi to objasnio.
“Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki).
Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati potresi razorne jačine. Mada je vrlo nezahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju. Ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u narednih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do VII stepeni Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banje Luke i planine Trskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života”, objašnjeno je na internet stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Pored toga, na području planine Treskavice (koja je zbog toga i dobila ime), registrovana je epicentralna zona veoma snažnih zemljotresa. Na svim ovim područjima, prema historijskoj arhivi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, javljali su se potresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stepeni Merkalijeve skale u epicentru. Također, na teritorijama Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se zemljotrei razrorne snage koji mogu imati značajan efekat i na teritoriji BiH.
“Na samoj teritoriji BiH gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri zemljotresa intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine, od kada se na ovom području potresi instrumentalno registruju zabilježeno je 1084 zemljotresa čija magnituda je bila više od 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote“, istaknuto je na stranici.
A koliko su građevinski objekti u Bosni i Hercegovini sposobni da podnesu jačinu zemljotresa od 6,3 stepeni po Richteru, kakav je bio u Hrvatskoj, objasnio nam je ministar prostornog uređenja u Vladi Kantona Sarajevo, arhitekta Faruk Kapidžić.
“Kada bismo, ne daj Bože, doživjeli te jačine zemljotres, situacija bi bila slična kao u Hrvatskoj, a posebno bi stradali objekti izgrađeni za vrijeme Austro-ugarske. Kod nas ljudi prave kuće bez konsultacije sa strukomi i naravno da bi takve gradnje kobno završile pod silinom zemljotresa. Nove gradnje, koje su izgrađene uz priustvo struke sposobne su podnijeti veće zemljotrese ili bi eventualno nastale pukotine. Objekti izgrađeni poslije rata, pod kontrolom struke, sposobni su da podnesu zemljotres od devet stepeni po Merkalijevoj skali”, pojasnio je Kapidžić.
faktor.ba
