Tim stručnjaka MMF-a pod vodstvom Martina Petria obavio je virtuelnu posjetu Bosni i Hercegovini od 19. oktobra do 18. decembra 2020. godine.
Kako su istakli stručnjaci iz MMF-a razgovori o novom programu kojim će se podržati bh. ekonomija su napredovali, međutim potrebni su dalji razgovori o određenim reformama koje bi ojačale potencijal Bosne i Hercegovine za rast unapređenjem njenog ekonomskog upravljanja, integriranjem ekonomije i poboljšanjem finansijske stabilnosti.
“Ekonomija BiH trpi značajne posljedice zbog pandemije koronavirusa. Nakon povećanja obima aktivnosti ljetos, kada je izgledalo da je širenje virusa pod kontrolom, novi val infekcija u BiH i širom Evrope doveo je do nove neizvjesnosti i prisilio vlasti da ponovo uvedu mjere da bi zaustavile širenje zaraze. Po našim procjenama, ekonomija će se smanjiti za 5,5 posto ove godine, što predstavlja odraz utjecaja pandemije na turizam, ugostiteljstvo, transport i proizvodnju, između ostalog. Za 2021. godinu predviđamo oporavak ekonomskih aktivnosti za 4 posto ukoliko vlasti budu u stanju održati makroekonomsku stabilnost i ograničiti zdravstvene rizike, i uz pretpostavku da će vakcina biti široko dostupna u drugoj polovini godine”, rekao je Martin Petri.
Kako još naglašava, moratorij na otplatu kredita pružio je olakšanje dužnicima.
“Vlasti su reagirale brzo i efikasno da bi zaustavile širenje zaraze i uvele su mjere podrške zdravstvenom sistemu. U prethodnim godinama se akumulirao određeni fiskalni prostor, što je pomoglo u ovim naporima i omogućilo vlastima da daju podršku građanima i firmama tokom krize. U finansijskom sektoru, moratorij na otplatu kredita je pružio olakšanje dužnicima. Aranžman valutnog odbora i dalje pruža podršku stabilnosti finansijskog sistema. MMF je dao podršku ovim politikama u vidu Instrumenta za brzo finansiranje u iznosu od 333 miliona eura, koji su doznačeni u aprilu 2020. godine.”
Također, iz MMF-a su istakli kako još uvijek u određenim oblastima nisu postignuti dogovori.
“U dvije oblasti, razgovori još uvijek nisu finalizirani. Prvo, za potrebe unapređenja jedinstvenog ekonomskog prostora, potrebne su reforme u pogledu digitalizacije, stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta i promoviranja kreditne ekspanzije uključujući i putem bolje naplate potraživanja. Drugo, da bi se ojačao okvir za finansijsku stabilnost, potrebno je uspostavljanje fonda za restrukturiranje banaka i jačanje saradnje između entitetskog i državnog nivoa u pogledu predviđanja i upravljanja potencijalnim finansijskim krizama”, zaključili su iz MMF-a.
