Evidentno je da je pandemija koronavirusa prouzrokovala turbulencije u svim sferama društvenog života kako u svijetu tako u BiH. Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorio je negativan trend i u direktnim stranim ulaganjima.
Čak i prije izbijanja pandemije COVID-19 direktna strana ulaganja na globalnom nivou bila su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od direktnih stranih ulaganja – DSU, te promjene forme međunarodne proizvodnje.
Predviđa se da će globalni tokovi DSU opasti i do 40% u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona dolara i bili bi veći za 3% u odnosu na 2018.
Gledajući to u BiH, iznos pasive DSU, prilivi u BiH, u 2019. iznosili su 899 miliona KM što je bilo povećanje za 11,6% u odnosu na 2018.
Prije pandemije 79,3% investitora navelo je da planira nove investicije i reinvestiranja u 2020. u BiH.
Tokom maja 2020. Agencija za promociju stranih ulaganja je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila odgovore gdje njih 50% potvrđuje nastavak planiranih ulaganja u BiH koje su dogovorene i prije pandemije, 40% će najvjerovatnije odgoditi planirana ulaganja, dvije firme planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH, a jedna će potpuno zaustaviti investicijske aktivnosti.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. registrirano je smanjenje DSU za 3,4% što kao neto finansijska pasiva koja iznosi 243,2 miliona KM.
Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH, Branimir Muidža za Akta.ba je kazao da je pored dobro poznatih izazova koje BiH ima još od ranije, pandemija COVID-19 donijela dodatne izazove za realni sektor i investitore.
VEĆINA OČUVALA POSLOVANJE I RADNA MJESTA
Na sreću većina kompanija je uspjela da očuva svoje poslovanje i radna mjesta, no ipak došlo je do značajnog smanjenja obima posla a time i do pada prihoda, čime se smanjuje i finansijski kapacitet za investiranje i reinvestiranje.
“U kontaktu sa kompanijama prevladava opredjeljenje kako će neki investicijski planovi biti na neko vrijeme odgođeni ili usporeni kako bi se nadomjestili izvjesni gubitci i prevazišao ovaj dodatni rizik i neizvjesnost poslovanja. Pandemijom su osim kompanije koje su vezane za uslužni sektor, najviše pogođeni određeni proizvođači i izvoznici. U stanju globalnog zatvaranja granica, mnoge kompanije su morale smanjiti ili u potpunosti obustaviti proizvodnju zbog nemogućnosti ili otežane nabavke odnosno uvoza repromaterijala. Iz istih razloga, pogođene su i kompanije čije je poslovanje većinski usmjereno na izvoz”, kazao je Muidža.
Prema procjenama i objavama relevantnih međunarodnih organizacija, direktne strane investicije bi u narednom periodu 2020/2021. imale pad do 40% na globalnom nivou, što će svakako imati negativan uticaj i na priliv direktnih stranih investicija u BiH.
Globalna pandemija uzrokovana korona virusom odrazila se svakako i na članice VSI-a, kao i sve ostale privredne subjekte u zemlji ali još uvijek kako nam je i Muidža kazao, nemaju konkretne podatke o tome koje su konkretne investicije odgođene ili zaustavljene.
“Precizan presjek stanja o tome koliko je pandemija uticala na poslovanje naših članova imat ćemo krajem 2020. i početkom naredne godine kada planiramo objaviti naš treći po redu izvještaj “FIC Business Barometer“ u kojem će se naći i dio posvećen uticaju COVID-a na poslovanje i preformanse naših kompanija”, rekao je Muidža.
PANDEMIJSKI IZAZOV PRED KOMPANIJAMA
Iako situacija nije povoljna većina kompanija nije prestala sa svim svojim razvojnim projektima i poslovanjem ali kod mnogih od njih je došlo do smanjenja obima posla a time i do pada prihoda.
S tim u vezi, njihovi planovi za reinvestiranje dobiti u ovoj godini će vjerovatno biti donekle poremećeni i uvjetovani kretanjem prihoda.
Muidža kaže da ipak, neke od njih jesu nastavile sa realizacijom svojih projekata poput Arcerol Mittala koji je u ovoj godini završio dva vrlo značajna projekta za smanjenje zagađenja zraka, zatim G-petrol (Gazprom) koji je nastavio širiti svoju mrežu benzinskih pumpi širom cijele BiH. Također tu je i kompanija Eastern Mining koja nastavlja sa svojim projektom istraživanja i započinjanja ekspoatacije rudnika cinka, olova i barita u Varešu, koji će sigurni smo ekonomski osnažiti ovu malu lokalnu zajednicu ali što je još važnije pokrenuti prateće infrastrukturne projekte koje entitetske vlade imaju u planu.
“Pored činjenice da su naše članice uspjele u ovim izazovnim vremenima, nastaviti sa svojim poslovnim planovima, posebno smo ponosni na to da su mnoge od njih nastavile i sa ulaganjima u projekte koji imaju karakter društveno odgovornog poslovanja koji su iznimno važni za građane i društvenu zajednicu u ovom trenutku. Tvornica cementa Kakanj je kompanija koja je drugu godinu zaredom zaslužila iznimno i hvalevrijedno priznanje UNDP-a za održivi razvoj”, kazao je Muidža.
Mišljenja je da je nezahvalno prognozirati kakve će posljedice globalna pandemija imati na investicione planove kompanija ali je sigurno da je stavila pred izazov sve biznise, i velike i male.
“Čitav svijet proživljava neizvjesnost i teškoće zbog neviđene pandemije COVID-19. Ova pandemija nastala je u vrijeme kada se globalna ekonomija već suočila s teškim vremenima. Stoga u datoj situaciji, sigurno je da će investitori poduzeti oprezne financijske akcije, i preventivne i korektivne, kako bi se osigurala sveukupna financijska likvidnost. To znači da će mnogi potencijalni investitori uskladiti svoje investicione odluke sa promjenom stvarnosti. Kako bi zadržali svoje poslovanje likvidnim, mnogi investitori će se fokusirati na kratkoročnije ciljeve a dugoročne će hrabrije realizirati sa većom stabilnosti i izvjesnošću ekonomskih prilika i ostalih okolnosti koje utječu na poslovanje”, rekao je.
Prema zvaničnim podacima CBBH direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini su u 2019. godini iznosila 699 miliona KM ili 357 miliona eura. U strukturi direktnih stranih ulaganja u 2019. godini, na vlasničke udjele se odnosi 212.8 miliona KM (ili 109.8 miliona eura), zadržane zarade 383.8 miliona KM (196.2 miliona eura), dok je ostali kapital iznosio 102.4 miliona KM (52.4 miliona eura). Registrovani vlasnički udjeli su značajno niži (60%) u odnosu na 2019.godinu.
Manji priliv direktnih stranih investicija uzrokovan je, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem preduzeća u stranom vlasništvu od strane preduzeća u domaćem vlasništvu.
Zemlje koje su u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini najviše investirale su Rusija (211 miliona KM) i Hrvatska (117 miliona KM). Iste zemlje su bile i najveći investitori u 2018. godini. Zemlje koje slijede su registrovale značajnija povećanja kapitala u 2019. godini (preko 20 miliona KM): Velika Britanija (85 miliona KM), Austrija (61 milion KM), Luksemburg (28), Saudijska Arabija (22) i Slovenija (20 miliona KM).
Posmatrano po djelatnostima, najviše stranih investicija je realizovano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 miliona KM), finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 miliona KM), i u oblasti trgovine na veliko (92 miliona KM). Uz navedene djelatnosti značajno povećanje (preko 20 miliona KM) registrovano je za: proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (75.8 miliona KM), vađenje metalnih ruda (39.2), proizvodnju hemikalija i hemijskih proizvoda (27.9), proizvodnju odjeće (23.3) i gradnju građevina visokogradnje (22.7 miliona KM).
