Sa dolaskom jeseni, dani se skraćuju, temperature padaju, a mnogi ljudi se osećaju nervozno. Sezonska depresija (jesenja ili zimska) obično počinje krajem jeseni i početkom zime, a prolazi sa dolaskom ljepšeg vremena. Uzrokuju je tri faktora: poremećaj biološkog sata, nivoa serotonina i melatonina.
Kraći dani utiču na cirkadijalni ritam. Sunčeve svjetlosti je manje, što remeti biološki sat i san. To takođe utiče na serotonin, hormon sreće čiji nedostatak može izazvati depresiju. Pored toga, manji broj sunčanih sati odražava se i na melatonin, hormon koji ima ulogu u obrascima spavanja.
Ove godine sezonska depresija je veoma specifična. Izolacija, anksioznost zbog neizvesne budućnosti, strah od zaraze koronavirusom, tjeskoba i bespomoćnost koja dolazi sa gubitkom finansijske sigurnosti i gubitka posla pogoršavaju situaciju.
Sezonsku depresiju odlikuje smanjenje energije, nedostatak motivacije, letargija. Često se javlja tuga, osećaj usamljenosti i nebriga o sebi (neredovno presvlačenje ili tuširanje). Ako se osjećate beznadežno i izolovano, vrijeme je da potražite pomoć terapeuta. Terapija razgovorom ili svjetlosna terapija (jarko svetlo oponaša sunčevu svjetlost bez štetnih UV zraka) daju odlične rezultate. Nekim pacijentima ljekar će prepisati antidepresive.
Emocije se mogu kontrolisati kroz kognitivno-bihevioralne tehnike, kao i vježbe pažnje. Fizički simptomi se uspješno ublažavaju pokretom, vježbama disanja i meditacijom.
Od pomoći može biti i pravljenje rasporeda dnevnih aktivnosti. Odredite vrijeme za niz aktivnosti kojima ćete ispuniti dan. Kada su ljudi depresivni, planiranje ih zamara, pa uspostavljanje rutine može biti vrlo korisno.
Dovoljno sna, umjerena fizička aktivnost i zdrava ishrana pomoći će da pregurate težak period. Ritual poput šolje aromatičnog čaja, slušanje omiljene pjesme ili vježbe istezanja, kao i boravak u društvu onih koje volite takođe su djelotvorni. Vođenje dnevnika i zapisivanje osjećanja pomoći će da steknete kontrolu nad njima.
