U sjedištu Zeničko-dobojskog kantona upriličena je prezentacija smjernica inicijative „Mi to možemo”.
Radi se o konkretnim koracima koje treba poduzeti na zaštiti domaće proizvodnje i jačanju domaće ekonomije. Ove smjernice izradila je grupa eksperata na platformi Sarajevo biznis foruma. Ugledni stručnjaci pripremili su ključne smjernice sadržane u dokumentu koji nudi konkretne korake koje treba poduzeti kako bi se ublažile negativne posljedice izazvane pandemijom COVID-19 i prevazišla ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini. Glavni zadatak je podići svijest građana o kupovini domaćih proizvoda.
„Definitivno se može očekivati, pošto će ovo potrajati, da će ljudi biti osvješteni o potrošnji BH proizvoda. Ono što je bitno jeste da ovo mijenja sve paradigme. Mnoge zemlje će se promijeniti, tržišta će se promijeniti i svi će se okrenuti sami sebi”, kazao je Ekrem Turajlić, predstavnik Bosnalijeka.
Ovom inicijativom jasno su definisane mjere koje treba poduzeti na zaštiti i jačanju domaće proizvodnje.
„Pošto sam predstavnik prehrambenog sektora, nama u nekoj većoj krizi nedostaje pšenice. Mi moramo proizvoditi veće količine pšenice i imamo je gdje proizvoditi. Znači bitno je to da imamo infrastrukturu sakupljanja pšenice na jedno mjesto kako bi veliki proizvođači mogli to da nabave u Bosni i Hercegovini i da ne zavisimo od toga da li će granice biti zatvorene, da li će vozači moći preći granicu, i hoće li morati u karantin?”, kazao je Vedad Halilović, direktor izvoza AS Holdinga.
I dok pričamo o domaćoj proizvodnji imamo situaciju da je uvozni litar mlijeka iz Mađarske jeftiniji za 20 do 30 posto u odnosu na litar mlijeka proizveden u našoj zemlji. Očito da država pada na ispitu.
„Ovo je sad trenutak upravo da identificiramo našu strategiju, naše ekipe, naše odbrambene linije i našeg napada”, poručio je Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke.
Podizanjem svijesti i jačom zaštitom domaćeg proizvoda od strane države možemo očekivati jačanje ekonomije. Sve ostalo je samo priča.(Nedžad G.)
