Savezu samostalnih sindikata BiH, dostavljen je nacrt Izmjena i dopuna Zakona o radu, a od strane Ministarstva rada Federacije BiH.
Sve izmjene i dopune Zakona o radu idu na štetu prava i položaja radnika i bile bi predmetom velike zloupotrebe, a pod izgovorom vandrednog stanja koje može trajati još mjesec ili više. O ovome za naš program govorio je Kenan Mujkanović, predsjednik sindikata metalaca ZDK.
„U vrijeme dok su svi bili zaokupljeni tzv. antikorona zakonom, Zakonom o ublažavanju ekonomskih posljedica, sasvim iznenada se pojavio nacrt Izmjena i dopuna Zakona o radu, koji je dostavljen SSS BiH (Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine) uz naznaku hitno i uz poziv da se u roku od 5 dana dostave primjedbe i sugestije na nacrt zakona. On sadržava, bez izuzetka, sve mjere koje u manjoj ili vecoj mjeri idu na štetu prava radnika, ugrožavaju njihov radno-pravni status, čak i položaj i sigurnost radnog mjesta“, rekao je Kenan Mujkanović, predsjednik sindikata metalaca ZDK.
Nijednoj zemlji u okruženju, a koliko znam ni šire, nije palo na pamet da krene sa ovakvom inicijativom, kaže Mujkanović.
„Pod broj jedan, tu se nalazi odluka prema kojoj poslodavac može jednostrano izvrši skraćenje radnog vremena radnicima, samim tim i drastično umanjenje plaće, i to do 35%. Zatim, preraspodijeli radno vrijeme tako da prosječno sedmično radno vrijeme može trajati čak i do 72 sata sedmično, to je odprilike 6 dana po 12 sati. Da radnika jednostranom odlukom uputi na plaćeno odsustvo (uz naknadu koju će odrediti poslodavac), ali i neplaćeno odsustvo (odjava) do 20 dana u toku godine. Zatim, da radnika uputi na čekanje posla do tri mjeseca, uz naknadu koja ne može biti manja od minimalca (406 KM), a ukoliko radnik po isteku ova tri mjeseca ne bude pozvan na posao prestaje mu radni odnos. Da izvrši umanjenje plaće radnicima ako ima pad prihoda, čak i ispod iznosa minimalne plaće odnosno na 75% od minimalne plaće, što znači da bi radnik u tom slučaju radio za 305 maraka. Na kraju, ovim zakonom bi se praktično derogirali važeći kolektivni ugovori, jer bi se na svako pitanje koje je različito (povoljnije) uređeno kolektivnim ugovorom, primjenjivao ovaj zakon. Neustavno“, kaže Mujkanović.
Neko očigledno misli da najveći teret ovog stanja treba da podnesu radnici. Država bi s druge strane trebala da plati doprinose, pa čak i plaće. Sve samo da se ne umanjuje ili što manje smanji kapital pojedinih poslodavaca, koji ovo i guraju, a imaju svoje ljude u vlasti. A i pojedini ljudi u vlasti su poslodavci. Prema podacima FIA-e, poslodavci su u prethodne tri godine ostvarili ukupan profit od oko 9 milijardi maraka, a sad se mnogi od njih ponašaju kao da nemaju ni prebijene pare, napisao je Mujkanović na svom Facebook profilu. (Ajna Nikontović)
