Osim što su odraz nečije lične kulture, nemara prema prirodi i ekološke neosvješćenosti, divlje deponije smeća predstavljaju i izvor zdravstvene opasnosti. Zagađuju tlo i vodu, neke sadrže otrovne elemente, fekalije i opasne bakterije.
Na području Grada Zenica, nakon njihovog otklanja, najčešće, na istom mjestu, načine se nove. Ekipa RTV Zenica posjetila je naselje Talami i zabilježila kako izgleda nemar prema prirodi i to nedaleko od Kantonalne bolnice Zenica, pored saobraćajnice i na obali Babine rijeke.
Divlja deponija smeća koju nesavjesni sugrađani, nakon odvoza gomile otpada, ponovo načine, osim što je izuzetno ružan prizor, predstavlja još jedan u nizu ekoloških problema u Gradu Zenica, opasnost je zdravstvenog karaktera, i prema riječima jedne mještanke naselja Talami, smrad koji se širi sa deponije i dim kada se deponija zapali, čini im svakodnevno ozbiljne probleme.
Na sreću ima i onih koji znaju koliko je značajno stanje okoliša i koliko je bitno uticati na bilo koji način da se sačuva ekološka stabilnost. Jedan od načina je i prijavljivanje uočenih deponija smeća, a na pitanje koja je procedura prijave, odgovor smo potražili u Upravi Grada Zenica. Zoran Marković, glavni komunalni inspektor Službe za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove pri Gradskoj upravi, ističe da je saradnja građana veoma bitna i uvijek dobrodošla, a prijaviti uočenu divlju deponiju mogu na više načina, putem telefona Službe, pismeno ili dolaskom u prostorije ove Službe u Upravi Grada Zenica.
“Najbitnije je da se pri prijavi navede gdje se deponija nalazi, da bi inspekcija mogla u što kraćem roku intervenisati”, kaže Marković.
Fotografije divlje deponije snimljene u trenutku činjenja djela, uz detalj da se jasno vidi osoba koja baca smeće, je najbolja varijanta prijave ali i najrjeđa. Kako navodi gospodin Marković , utvrđivanje identiteta počinitelja je najteži dio, a najvjerodostojnije bi bilo svjedočenje osobe koja je dostavila prijavu protiv počinitelja, tokom sudskog procesa, što je opet rijetkost.
Imajući podatke subjekta inspekcijskog nadzora, ističe Marković, moguće je utvrditi i sankcije za ovaj vid počinjenog djela. Novčane kazne za pravna lica su od 500 KM do 5.000 KM i za odgovorno lice u pravnom licu od 100 KM do 1.000 KM, odnosno od 40 do 300 KM za građanina kada se utvrdi da je on to nesporno učinio.
Za neke sugrađane najpogodnija mjesta za bacanje svog smeća su pored saobraćajnica, izvorišta, vodotoci, obale rijeka i njihove pritoke, što je posebno opasno. Nažalost, prema njihovom mišljenju i ponašanju, stanje okoliša je nebitno. (Zijada Ramić)
