Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke organiziralo je u utorak u Mostaru razgovor o temi “Žene u nauci” povodom izlaska iz štampe Zbornika radova s naučne konferencije “Bosanskohercegovačke naučnice i njihov istraživački rad”.
O zborniku, koji je tom prilikom predstavljen, te o položaju i ulozi žena u nauci govorile su federalna ministrica obrazovanja i nauke prof.dr. Elvira Dilberović, prof.dr.sc. Marija Čutura i doc.dr. Edim Šator.
Ministrica Dilberović istakla je kako je zbornik rezultat spomenute sveobuhvatne naučne konferencije koju je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke organiziralo u aprilu prošle godine, u saradnji s Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i Institutom za modernu historiju iz Sarajeva.
– Zbornik je podijeljen u nekoliko poglavlja s ciljem da se ukaže na historijski razvoj obrazovanja žena u BiH, kao i njihov doprinos institucionalizaciji nauke s posebnim osvrtom na pojedine naučnice koje su ostavile značajan trag i dale ogroman doprinos razvoju nauke u BiH – istakla je Dilberović.
Ona je u razgovoru ukazala i na iskustva evropskih zemalja prema kojima je udio žena naučnica na rukovodećim pozicijama značajno porastao u posljednjih nekoliko desetljeća, ali je, kako je kazala, još uvijek mnogo manji od njihove zastupljenosti u ukupnom broju zaposlenika na visokoškolskim i naučnim ustanovama.
Po njenim riječima, također je evidentno da naučnice, čak i sa istim kvalifikacijama, najčešće rade na nižim pozicijama od njihovih muških kolega, zbog čega su vlade mnogih zemalja, ali i univerziteta u Evropi i SAD-u kreirale programe istraživanja i promocije ravnopravnosti žena u akademskom okruženju.
– Naša javnost je jako malo upoznata s doprinosom i imenima bh. naučnica kako kroz historiju, tako i danas i željela bih da se ovi naši rezultati koji će biti prezentirani u zborniku što više približe studentima i studenticama jer su oni upravo ti na kojima ostaje naučno istraživanje – poručila je Dilberović.
Profesorica Čutura istakla je u svom izlaganju kako je u EU, kao i u BiH, prisutan trend porasta udjela fakultetski obrazovanih žena u ukupnoj visokoobrazovanoj populaciji.
U BiH, kaže Čutura, posljednje tri godine u ukupnom broju diplomiranih studenata u prosjeku je 60 posto žena, dok je 40 posto žena u ukupnom broju onih koji su stekli stupanj doktora znanosti.
– Povećanje udjela visokoobrazovanih žena donekle se odražava na porast udjela žena u sektoru visokog obrazovanja iako je još uvijek prisutan značajan disparitet u relativnom i apsolutnom smislu. Naime prema statističkim podacima udio žena u sektoru visokog obrazovanja na naučno-nastavnim radnim mjestima je ispod 50 posto (46,23). Ipak, BiH ima nešto veći prosjek udjelu žena u sektoru visokog obrazovanja u odnosu na prosjek EU – naglasila je Čutura.
Osvrćući se na ovaj zbornik, kao i na izložene podatke, zaključila je kako žene u značajno većoj mjeri utječu na razvoj i unapređenje nauke u BiH u odnosu na to koliko bavljenje naukom utječe na ukupni društveni položaj žene.
– U prilog pozitivnog utjecaja žena na razvoj i unapređenje znanosti ali i obrazovanja svakako govori ovaj zbornik, kao i jedna zanimljiva činjenica. Naime, u 5 godina od kada se dodjeljuje Dunavska nagrada za mlade znanstvenike svih 5 za BiH dobile su žene – naglasila je Čutura.
Po riječima glavnog i odgovornog urednika, objavljenog zbornika Edima Šatora, ovo je samo nastavak aktivnosti u realizaciji jednog velikog izdavačkog i istraživačkog projekta koji je nazvan ‘Leksikon u BiH’ te da je riječ o zborniku s treće po redu naučne konferencije koja je ovaj put bila posvećena ženama naučnicama.
– Cilj je ustvari bio da pokažemo koliko mi malo znamo o ženama koje su se bavile naukom. Radovi koji se bave položajem žena u današnjem društvu i u nauci ukazuju da se trend žena naučnica polako povećava i u nekim stvarima čini mi se da ćemo ubrzo dostići neke evropske standarde i trendove jer je cilj ne samo u BiH, nego i u Evropi i svijetu da omjer u akademskom polju između žena i muškaraca bude otprilike 50:50 posto, tako da je ovaj zbornik na neki način naš doprinos proučavanju tog problema – zaključio je Šator.
Izvor: Fena/ Vijesti.ba