Može li se živjeti od poljoprivrede?

Gradska uprava raspisala je poziv za podsticaj za proizvođače mlijeka za drugi kvartal, proizvodnju krmnog bilja, kao i pilećeg mesa i konzumnih jaja. Poziv je otvoren do augusta dok proizvođači kravljeg mlijeka potvrde o otkupljenim količinama mogu predati do 19. jula.

Baviti se poljoprivredom u našoj zemlji je sve teže, posebno zbog velikog uvoza i klimantskih promjena. Salem Fejzić i Refik Huremović iz Starine ipak, dobra su strana naše poljoprivrede.

Jedan penzioner a drugi bez stalnog zaposlenja bave se proizvodnjom mlijeka i kažu kako dnevno u ovoj mjesnoj zajednici bude često i više od 1.500 litara mlijeka.

“Za tri mjeseca tri krave u mom domaćinstvu proizvele su 3.200 litara mlijeka, i to je pokazatelj da onaj ko hoće raditi može sebi obezbijediti lijepu zaradu. Većina naših mještana lijepo živi od poljoprivrede, ali zato je potreban težak rad”, kažu naši sagovornici.

Refik Huremović, poljoprivrednik

Gradska uprava je za poticaj proizvođačima kravljeg mlijeka za tri kvartala, izdvojila 160 hiljada maraka, za proizvodnju krmnog bilja pet jer je mali broj onih koji se ovim bave, a za proizvodnju pilećeg mesa i konzumnih jaja deset hiljada konvertibilnih maraka.

“Proizvođačima mlijeka koji su fizička lica isplaćuje se 0,06 pf po litru mlijeka dok se proizvođačima koji imaju registrovane obrte isplaćuje 0,10 pf. Proizvođačima krmnog bilja predviđeno je 60 KM po dunumu zemlje, a onim regoistrovanim 100 KM, dok je podsticaj za proizvođače pilećeg mesa isti jer oni svi imaju registrovanu djelatnost”, objašnjava  Senada Sejmenović, stručni saradnik za poljoprivredu u Gradskoj upravi.

Ipak, kako nam kaže naša sagovornica, svake godine sve je manje onih koji se bave poljoprivredom.

“Uskoro ćemo sumirati i uporediti podatke prošle i ove godine, ali sve je manje onih koji se bave poljoprivredom, a najveći razlog je sve veći odlazak mladih ljudi iz ove zemlje. Raduje jedino činjenica da raste broj registrovanih obrtnika, i zbog toga smo napravili ovu razliku da tim ljudima koji žive isključivo od poljoprivrede, isplatimo i nešto veće podsticaje”, dodaje Sejmenović.

Iz budžeta Gradske uprave za ove namjene planirano je 650 hiljada konvertibilnih maraka, a prema riječima naše sagovornice ovakvi podsticaji su dodatni vjetar u leđa za sve one koji žele svojim radom obezbijediti sebi bolju budućnost. (Belinda Dorić)