Zakona o šumama Federacije BiH nema od 2009. godine, kada je proglašen neustavnim.
Šumskim bogatstvom u ovom djelu BiH upravljaju kantoni, jer o federalnom zakonu ne postoji saglasnost vladajućih političkih stranaka oko gazdovanja šumama, odnosno pitanju podjele profita.
Nelegalne sječe, s druge strane, poprimile su oblik organizovanog kriminala. Taj problem je posebno izražen u centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Nelegalna sječa i pojava nazvana golom sječom, koja iza sebe ostavlja pustoš i pokreće klizišta, nije jedini negativni poen u opštem odnosu prema šumskom bogatstvu Bosne i Hercegovine.
Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona, preduzeće koje koristi, ali i nadomješćuje ovdašnji šumski fond, bilježi da je samo u prošloj godini, na prostoru koje koristi, uzurpirano više od hiljadu hektara šume, pretvorene u pašnjake i livade i oko stotinu hektara opožarenih šumskih prostranstava.
Sve ovo utiče na kvalitet šuma, koji se iz godine u godinu smanjuje. Prema izvještaju Uprave za šumarstvo, pad vrijednosti šuma i šumskog zemljišta, kao i konstantno smanjenje najvrijednijih drvnih sortimenata, proizvod su negativnih trendova u gospodarenju šumama.
Očekuje se veći angažman svih u lancu zaštite šuma, od njihovog propadanja, ali i od nestanka ovog značajnog resursa.
Prema izvještajima Kantonalne uprave za šumarstvo za prošlu godinu, Zenica je već decenijama među područjima s najviše zabilježenih slučajeva nelegalne sječe. Ipak, trend prijava i uopšte pojava te vrste, u posljednjih nekoliko godina se smanjuje, što bi se moglo pripisati i opadanju seoskog stanovništva i manjoj potražnji ove sirovine za ogrjev.
Sve u svemu, očito je da je šteta do sada nanesena šumskom bogastvu Bosne i Hercegovine, nenadoknadiva. Trebamo se samo podsjetiti na scene nakon poplava iz 2014. godine. (Sanja Stević)
