Zbog posljedica nedostatka strategije razvoja Bosne i Hercegovine, te neuvezanosti obrazovnog sistema sa tržištem rada, veliki broj diplomanata, skoro svih fakulteta u našoj zemlji, nakon završetka studija susreće se sa istim problemom – kako do posla?
Prema zvaničnim podacima, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih ljudi u svijetu, a dodatno je zabrinjavajuća statistika koja kaže da je na birou 25.587 osoba sa fakultetskim diplomama. Najveći broj prijavljenih nezaposlenih osoba visoke stručne spreme ima zanimanje pravnik. Potom slijede ekonomisti mašinski inžinjeri, profesori engleskog jezika, profesori razredne nastave, itd.
Na evidenciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona najmanje registrovanih osoba sa visokoškolskim obrazovanjem su zdravstveni radnici, dok su najbrojniji pravnici i ekonomisti, te profesori engleskog jezika.
S druge strane, među najtraženijim zanimanjima su poslovi u oblasti informisanja i komunikacija, a najplaćeniji su oni koji se u tom sektoru bave računarskim programiranjem, IT specijalisti.
Kada je riječ o primanjima, najvišu zaradu u BiH donose medicinski fakultet, zatim farmaceutski, elektrotehnički i pravni fakultet, pokazali su rezultati istraživanja stranice Plata.ba. Prema tim podacima prosječna mjesečna neto plata doktora medicine, specijaliste u Federaciji BiH iznosi 3.000,00 KM. Diploma farmaceutskog fakulteta može donijeti mjesečna primanja od 2.000,00 KM.
Ekonomisti zarađuju od 946,00 do 1.200,00 KM, ovisno o pozicji, dok mjesečna zarada advokata iznosi 1.800,00 KM. Od inžinjerskih zanimanja, najvišu platu imaju elektro inženjeri koji u prosjeku zarađuju 1.300,00 KM. Među diplomantima čija je zarada najniža su prosvjetni radnici, učitelji i nastavnici, koji dobivaju mjesečno u prosjeku 950,00 KM. Plata novinara u prosjeku je 870,00 maraka, a PR menadžera 1.300,00.
Vjerovatno zbog navedenih podataka, Bosna i Hercegovina zauzima vodeće mjesto u svijetu po odlivu visokoobrazovanih ljudi, što se negativno odrazilo i na domaću privredu i ekonomski razvoj. Ukupni postotak emigracije visokobrazovanih kadrova iz BiH je 23,9 %, bilježi Svjetska banka.
Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe krajem 2018. godine provele su anketiranje 1.034 poslodavca registrovana u Federacij BiH o njihovim potrebama na tržištu rada. Prema prikupljenim podacima najtraženija zanimanja visoke stručne spreme u 2019. godini su mašinski inžinjer, ekonomista, doktor medicine i stomatolog, elektro inžinjer- informatičar, građevinski inžinjer, te pravnik.
U kontekstu kvaliteta kvalifikacija, stručnog znanja i vještina kandidata za radna mjesta, poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada kandidata u toku obrazovanja (28,11%), dok 17,36% poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije kandidata za slobodna radna mjesta, ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada. Pored navedenog, 13,57% poslodavaca smatra da kandidatima za posao nedostaju socijalne i organizacijske vještine (komunikativnost, timski rad, rukovođenje, fleksibilnost). Nezadovoljstvo IT vještinama, poznavanjem stranih jezika i upravljanja projektima iskazalo je 6,43% poslodavaca. (N.Mustafić)
