Larisa Gavran: Neki to vole vruće, ali oprez – savjeti za bezbrižno ljeto

Piše: prof.dr. Larisa Gavran, spec. obiteljske medicine, za Radiosarajevo.ba

Moji pacijenti zimi kao akutno bolesni dolaze zbog temperature, kašlja, curenja iz nosa, otežanog disanja prehlade ili gripe. U proljeće su tu zbog alergija.

U ljetnom periodu očekujemo da će većina naših pacijenata uz pijenje dovoljne količine vode kao i pozitivnih utjecaja sunca na zdravlje ljudi dobro podnositi vrućine. Ipak kao liječnica uvijek ističem nekoliko ključnih zdravstvenih rizika povezanih sa vrućinom, ali i što svaka osoba može učiniti kako bi zaštitila svoje zdravlje tokom ljeta.

Prije no što krenemo s popisom konkretnih problema, važno znati da  preporuke nisu iste za sve dobne skupine i zavise od mogućih oboljenja koje pacijent ima kako u prošloj tako i u sadašnjoj historiji bolesti.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država ekstremna vrućina je bila uzrokom 688 uzroka smrti godišnje u ovoj zemlji. S druge strane kontinuirani valovi vrućine mogu izazvati i druge ozbiljne zdravstvene posljedice uključujući sunčani udar, pa čak i velika oštećenja ciljnih organa zbog topline.

Gdje god da ste mislite o slijedećem:

1. Sigurnost djece i osoba s poteškoćama

Nikada ne ostavljajte dojenčad ili djecu predškolskog uzrasta samu u zatvorenom autu dok vi nešto kupujete ili radite, niti na minut!

Ova preporuka vrijedi za cijelu godinu, a osobito ljeti kada temperatura u autu može porasti za 20 stepeni celzija u roku od 10 minuta. Ista preporuka vrijedi i za osobe sa poteškoćama odnosno osobe koji same ne mogu otvoriti vrata auta i otići na neko hladnije mjesto.

Djeca koja treniraju neki sport moraju piti vodu noć prije i cijeli dan kada je trening i nastaviti sa pijenjem i kada nisu žedni. Osobe koje rade kao fizički radnici vani su u najvećem riziku i moralo bi im se osigurati da piju po mogućnosti ohlađenu i dovoljnu količinu tekućine.

Omogućite da djeca uvijek piju dovoljno tekućine. Zapamtite da svi moramo piti dovoljno vode kada smo napolju i izloženi vrućini.

2. Oprez kod uzimanja terapije, pogotovo kod starijih pacijenata

Stariji ljudi koji boluju od kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne ili šečerna bolest, ili imaju druge poteškoće, pa čak i ako ih nemaju – trebaju biti na oprezu kada je u pitanju vrućina. To ne znači da ne smiju izlaziti vani, ali je važno imati na umu da neće podnositi vrućinu kao ranije i da bi upotreba nekih lijekova mogla ometati prepoznavanje znakova upozorenja izlaganja toploti.

Na primjer: ukoliko koristite diuretike u terapiji povišenog pritiska nećete biti u mogućnosti prepoznati rane znake dehidratacije zbog pregrijavanja. Liijekovi za depresiju, nesanicu ili poremećaje cirkulacije takođe vas mogu dovesti u stanje rizika od ekstremne toplote. Ako prestanete da se znojite, osjećate da ste nestabilni i da su vam ruke i noge vlažni i hladni ili vam se vrti u glavi od sunca potražite hitnu medicinsku pomoć jer ste u opasnosti od razvijanja toplinskog udara.

Predlažem da se javite svom izabranom obiteljskom liječniku ukoliko imate neke od dolje navedenih simptoma iscrpljenosti uzrokavanih toplinom:

• Glavobolja,
• Mučnina,
• Vrtoglavica,
• Slabost,
• Razdražljivost,
• Žeđ,
• Teško znojenje,
• Povišenu tjelesnu temperaturu ili
• Smanjena količina urina.

3. Sigurnost pri kupanju u moru, bazenu, jezeru ili rijeci

Nikada ne ostavljajte djecu bez nadzora i stalno ih promatrajte. Djeca se mogu utopiti i u najplićoj vodi u trenutku. Posebnu opasnost pacijenti mogu imati od opeklina meduza, vlasulja ili uboda morskog ježa.

Opekline od meduze: Na mjestu kontakta događa se lokalna imunološka reakcija, kontaktna urtikarija ili kontaktni dermatitis koji je odgođena imunološka reakcija vidljiva tek nakon 3 dana. I ova lokalna kožna reakcija sastoji se od eritema, edema i stvaranja mjehura.
Kod napada meduze odmah treba izaći iz mora, mjesto uboda treba isprati morskom vodom da se odstrane preostale žarnice, što znači nikako ne ispirati običnom vodom da se ne bi aktivirale zaostale žarnice. Jaku bol znatno ublažavaju led i hladni oblozi. Uz sve moguće narodne pripravke koje se mogu pronaći na internetu, liječnički savjet je upotreba anestetika, kortikosteroida i antihistamina.

Kupanje na bazenima: Unatoč veoma privlačnim i kvalitetnim bazenima zbog kemijske i bakteriološke kontrole, brojne su infekcije koje možemo ‘zaraditi’ kupajući se u vodi u kojoj se kriju različite bakterije i ostali mikroorganizmi. Gutanjem zagađene vode dolazi do gastrointestinalnih infekcija, tj. do infekcija probavnog sistema čiji su simptomi dijareja, povraćanje, povišena tjelesna temperatura, bol u želucu. Postoji i povećana opasnost od virusnog meningitisa od kojeg su najviše ugroženi najmlađi.

Sigurnost na moru: Ukoliko sami upravljate plovilom, savjet je da u tom slučaju ne konzumirate alkohol – isto kao kod upravljanja motornim vozilom.

4. Zaštitite svoju kožu od opeklina

Nemojte misliti da je doboljno  namazati se sredstvom za sunčanje u početku dana i kasnije na to potpuno zaboraviti. Zapamtite da svoju kožu ponovo trebate zaštiti svaka dva do tri sata. Ukoliko to ne činite, možete dobiti opekline od sunca. Ukoliko se opekline ponavljaju, to vašu kožu čini osjetljivom za nastanak karcinoma kože u kasnijem periodu života. Tipična opeklina na plažama je opeklina prvoga stupnja, a ukoliko dobijete mjehuriće uz crvenilo kože tada nejvjerojatnije imate opeklinu drugoga stupnja i morate potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Opći simptomi opeklina uključuju:

• Crvenilo
• Bol / osjetljivost
• Otečenost
• Mjehurići
• Simptomi slični gripi, kao što su mučnina, groznica, zimica ili glavobolja

Tretiranje opeklina: Što se tiče liječenja, budite strpljivi jer se opekline prvog stupnja lako liječe i jako je važno izbjeći opekline drugog stupnja. Preporučujemo da koristite ovlaživači kože, sa ili bez aloe vera koje smiruju opekline od sunca. Izbjegavajte kreme s lokalnim antihistaminicima, jer oni mogu senzibilizirati pacijenta na taj lijek i dovesti do alergijske reakcije.

Najgora posljedica dugotrajne izloženosti suncu je razvoj raka kože. Budući da sunce oštećuje kožu tokom godina, što ste stariji, to je veći rizik od razvoja raka kože. Nakon godina izloženosti sunčevoj svjetlosti, mi vaši pružatelji usluga tražimo tri uobičajena tipa raka kože: karcinom bazalnih stanica, karcinom pločastih stanica i maligni melanom.

Melanom: Najčešći je karcinom kože, čiji se broj oboljelih svake godine povećava, osobito kod mladih žena u dobi od 18 do 29 godina zbog visoke stope sunčanja kod ove populacije. Melanom je vrlo opasan i može se pojaviti na bilo kojem mjestu gdje postoje stanice koje proizvode pigment, uključiti cijelu kožu i ne mora biti samo na područjima izloženim suncu, premda izloženost suncu povećava rizik. Može se proširiti na limfne čvorove i dalje na druge organe, uključujući mozak, pluća i jetru. Melanom je mnogo češći kod obitelji s abnormalnim mladežima ili zloćudnim melanomom. Oni koji su imali melanom imaju značajan rizik od razvoja drugih melanoma, tako da preporučujemo redovite provjere kože.

5. Čuvajte se insekata i buba

Komarci su jako dosadni insekti koji uglavnom više smetaju svojim zvukom i posljedičnim iritantanim svrbežom koji ne prestaje, a veoma rijetko su prenosioci virusa koji mogu izazvati bolesti kao što su malarija i denga. Kada nas ujedu, oni za sobom ostavljaju pljuvačku koja u sebi ima protein zbog koga naše telo budi imuni sistem. Tada naše tijelo otpušta histamin, hemijsku supstancu koja izaziva reakciju – cvrenilo i svrab. Savjetujemo pacijentima da pokušaju da se ne češu te da odmah primjene neke od metoda za zaustavljanje svraba. Premda na internetu možete naći razne metode u kućnoj radinosti za zaustavljanje svrbeža liječnički savjet je kortikosteroidna krema koja će u toku 15 minuta od nanošenja zaustaviti imunološki odgovor kože na ubod komarca, smiriti svrbež i tokom dana dovesti do potpunog povlačenja promjene.

Kod ujeda komaraca ne smijemo propustiti da prepoznamo ozbiljniju alergijsku reakciju koja se manifestuje sledećim simptomima:

• svrab na većoj površini kože
• lezije
• limfangitis (zapaljenje limfnog sistema)
• anafilaksa (anafilaktički šok je stanje opasno po život, a prepoznaje se po oticanju grla i šištanju u grudima te je potrebno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć)
• koprivnjača

Ujed krpelja: Ovo je period kada su nam se javljali pacijenti sa ubodom krpelja. Svaki boravak u šumi, osobito među niskim rastinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima koji obitavaju u našim područjima. U našoj zemlji najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć – dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože.
Ako ste uočili krpelja na koži, NE premazujte ga uljem ili alkoholom jer će se krpelj ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza. Krpelja treba izvaditi pincetom – uhvatite ga što bliže tijelu i povucite jednim potezom prema van, bez gnječenja i okretanja. Najbolje je nositi medicinske rukavice.

Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Premda su za naše pacijente to dramatični incidenti, mi u našoj ordinaciji nismo imali slučajeve obolijevanja od bolesti koji se mogu prenijeti ugrizom krpelja kao što su: Lyme borelioza, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i nekih rikecioze. Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti – poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s izabranim liječnikom obiteljske medicine kako bi se sprovelo adekvatno liječenje.

6. Trovanje hranom

Svakog ljeta pacijenti nam se obraćaju zbog problema uzrokovanih konzumiranjem pokvarenih, odnosno zdravstveno neispravnih namirnica. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica prijavljeno 70 slučajeva oboljenja ljudi koja se mogu povezati sa hranom, a ovaj broj slučajeva ne odudara od broja slučajeva prijavljenih predhodnih godina

Ljetno vrijeme je idealno za kuhanje i objedovanje na otvorenom, što dovodi do povećanog rizika od bolesti koja se prenosi hranom. Neohlađena hrana u kombinaciji s visokim temperaturama stvara savršeno okruženje za brzo rastuće bakterije. Minimizirajte rizike slijedeći sigurne postupke rukovanja hranom koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo “četiri O” (Operi, Ohladi, Obradi, Odvoji).