Zapadni Balkan će najvjerojatnije ostati izvoznik pametnih, obrazovanih ljudi i u godinama koje dolaze, zaključak je iz nedavnog izvještaja koji je objavilo Evropsko vijeće za vanjske poslove (ECFR), evropski istraživački centar za međunarodne odnose. Autorica izvještaja je Alida Vračić, direktorica centra Populari iz Sarajeva.
Želja za brzom transformacijom nije se realizirala i ako Balkan održi prosječnu stopu rasta od oko tri posto, kako predviđaju kratkoročne projekcije Svjetske banke, približavanje EU u smislu boljeg standarda može potrajati više desetina godina. U takvoj situaciji, mnogi su prosto odabrali da nemaju to vrijeme za čekanje.
Unutar zapadnog Balkana postoji duboki osjećaj da se ništa neće promijeniti i u potrazi za boljim životom, većim mogućnostima ili samo pristojnim životnim standardom građani regije sve su više spremni da se presele u druge zemlje. Time se nadaju da će ostvariti svoj potencijal drugdje i uživati u blagodatima prosperitetnog društva mnogo brže nego što je to moguće kod kuće.
Prema najnovijem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini živi oko 3,8 miliona stanovnika. Oko polovice njih je naznačilo da su spremni otići, što je najveći procenat u jugoistočnoj Evropi. Sličan osjećaj prevladava u Albaniji, koja je doživjela značajne razine iseljavanja između 2011. i 2016. godine.
Vračić kaže da postoji nekoliko problema vezano za odlazak ljudi, ali prvi i osnovni je strah političara da uopšte započnu ovu priču i suoče se s njom.
– Ustvari izbjegavaju ovu priču u svakom smislu. Unutar regije, javni diskurs o emigraciji trenutno je ograničen na medije, nevladine organizacije i ostale skupine civilnog društva koje upozoravaju na odlazak najsposobnijih radnika. Prva i osnovna stvar je da institucije i kreatori politike trebaju priznati neugodnu istinu o broju ljudi koji napuštaju regiju ako žele bilo kakvu pozitivnu promjenu. Oni također trebaju napustiti prazne fraze koje prikrivaju stvarnost – rekla je ona u razgovoru za Fenu.
