Govor mržnje u sadržajima elektronskih medija tema je dvodnevnog Okruglog stola, kojeg za predstavnike medija na Jahorini organizuju Regulatorna agencija za komunikacije i BH novinari, u okviru projekta Vijeća Evrope.
Centralna tema je zaštita javnog prostora i građana od govora mržnje u medijskim sadržajima, a jedan od ciljeva je bolje razumijevanje diskursa govora mržnje, zakonskog i regulatornog okvira, te aktivnosti na prevenciji i sankcionisanju govora mržnje u meedijima, u skladu sa međunarodnim standardima i nacionalnom legislativom.
Cilj skupa je i bolje razumijevanje uloge medija u prevenciji govora mržnje u kontekstu poštivanja etičkih standarda i profesionalnih normi.
Govor mržnje dolazi od političara
U udruženju BH novinari tokom lokalnih izbora 2016. godine nisu registrovali ni jedan slučaj govora mržnje u medijskim sadržajima, osim drugih oblika neprimjereneg govora, poput huškanja, diskriminacije i uvreda.
– To je bilo ohrabrujuće, jer ranijih godina, recimo 2014. godine, imali smo 1,6 posto medijskih sadržaja sa govorom mržnje, – izjavila je Borka Rudić, generalni sekretar BH novinara.
– Ono što je važno iz pozicije medija jeste da smo konstatovali da postoji govor mržnje, ali smo registrovali da nisu mediji primarni izvor toga, već političari, osobe koje sudjeluju na javnoj političkoj sceni u BiH, a jako je važno da u situacijama kada imamo govor mržnje od strane osobe koju novinar intervjuira ili učestvuje u programu, da novinar reaguje tako što će osuditi takav govor, reći da je on neprimjeren i da medijska kuća i novinar ne stoje iza takvog govora, – zaključila je Rudić.
Regulatorna agencija za komunikacije – posljednji filter
Regulatorna agencija za komunikacije je posljednji filter medijima, a prema njenim posljednjim objavljenim rezultatima o zastupljenosti govora mrženje u medijima u BiH, zadnjih godina nije bilo pritužbi za govor mržnje.
– U svakom slučaju važno je ovakvo okupljanje, jer govorimo o govoru mržnje, pa bih pozdravio ovu inicijativu i podršku, podržavamo i publikaciju Medijski regulatori i govor mržnje, gdje tačno vidimo konkretne slučaje koje smo mi, kao regulator, imali, kao i kolege iz susjedstva.
Vi znate da nemamo jedinstvenu definiciju govora mržnje ni na novou Vijeća Evrope, ali presude Evropskog suda za ljudska prava daju nam smijernice koje nacionalna zakonodavstva, uključujući i RAK, provode kroz svoju regulaciju. Kada smo posljednji put usklađivali naš Kodeks sa medijskim uslugama, kontaktirali smo i Tužilaštvo BiH, koje nam je pomoglo da definišemo govor mržnje onako kako stoji u našem Kodeksu. Također i smijernice koje smo izradili daju novinarima jednu mogućnost da se vidi u kojem kontekstu on obuhvata ovaj pojam, tako da je ovo jedno vrlo kompleksno pitanje i drago mi je da imamo učesnika iz pravosuđa, medija i regulatora, koji će govoriti o ovome, – kaže Emir Povlakić iz Regulatorne agencije za komunikacije.
Adamović: Svaki govor mržnje treba biti predmet javne osude
Prema podacima domaćeg pravosuđa nije bio veliki broj procesuiranja za govor mržnje.
– Bilo je nekoliko optužnica, ali kao da se primijeti jedna određena intencija da se progoni za klevete zamijene progonima za izazivanje vjerske, nacionalne, rasne netrpeljivost, što u biti ne treba činiti, – smatra advokat, Vlado Adamović.
Međutim, svaki govor mržnje, bez obzira da li je krivično-pravno procesuiran ili nije, treba biti predmet javne osude.
– Ako koristite govor mržnje, pa čak kad je on u određenom kontekstu toleriran, ili može biti toleriran prema presudama u Strazburu, on treba biti osuđivan kao neprimjeren način izražavanja. I političari i javne osobe bi trebale izbjegavati govor mržnje kao način obraćanja. Ali jako je bitno stalno ponavljati da postoji više načina i mogućnosti da se ljudi uzdržavaju i da postignu ono što su zapravo htjeli reći, izbjegavajući govor mržnje. Jednostavno, ima mnogo boljih načina da izrazite svoju misao ukoliko ste elokventni i potrudite se da to učinite, – zaključuje Adamović.
Sesija o govoru mržnje u elektronskim medijima završava sutra, a diskusije će vjerovatno biti sažete i u konkretnm zaključcima i preporukama.
Tekst i foto. Sinan Gluhić
