Pjevač Bijelog dugmeta, Alen Islamović na 24.000 m2 zemljišta u Bihaću je izgradio plantažu lješnjaka i tako zakoračio u poljoprivredne vode.
Sve je počelo prije nekoliko godina kada je Alenova supruga u nasljedstvo dobila oko 12.000 m2 zemlje u predgrađu grada Bihaća. U početku nisu znali šta će sa njom, počeli su istraživati, kako bi potom donijeli odluku da Alen nakon povlačenja iz estradnog posla, pronađe sebi drugu zanimaciju. Ta zanimacija postala je poljoprivreda.
Uradio je analizu zemlje, koja je pokazala da pojas uz rijeku Unu i Bihaćko polje je najbolji za sadnju i uzgoj oraha i kontinentalnog lješnjaka.
U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Islamović kaže kako se sve poklopilo, nadmorska visina, plodna zemlja sa čistom vodom i uz malo truda dobili su plantažu lješnjaka.
“Kupio sam još zemlje, tako da danas na plantaži imamo 1.500 stabljika lješnjaka, koje smo uvezli iz Hrvatske. Stabla lješnjaka su licencirana i zaštićene sorte u Europskoj uniji za koje koliko, toliko postoji garancija da su kvalitetne i da za 4,5 godina mogu donijeti kvalitetan plod koji je tražen“, kaže Islamović.
Za plasman ne brine
U nastavku razgovora otkriva nam kako su ljeske čudno stablo ili grm koje mogu da rađaju 80 do 100 godina, a za brigu o njima potrebno je nabaviti i malo mehanizacije. U prvom planu kaže je traktor, potom malčer, kosilica…
“Prve godine bilo je dosta posla.Trebalo je očistiti njive od ostataka kukuruza, korova, pšenice, ječma…. Kupio sam mašinu koja to sve samelje. Mineralima smo poboljšavali kvalitet zemlje uz budno oko agronoma koji su me pratili“, kaže Islamović, nagašavajući kako bez struke ne smije ući u ovakve projekte.
Priča kako je jako teško pokrenuti jedan ovakav biznis u BiH i pored toga što je naš humus bolji od francuskog, španskog, italijanskog… Žalosno je kaže i što država ne vodi brigu o poljoprivrednicima koji su biser svake države.
“Nemojte se iznenaditi da u neko buduće vrijeme stranci pokupuju svaku lopatu zemlje u BiH“, dodaje Islamović.
Za plasman na tržištu ne brine, jer je postavio kvalitetne temelje. Stabla lješnjaka prošla su sve moguće procedure poput certificiranja, inspekcijskih kontrola, pregleda, carine, dozvola…
“Sve to košta, ali znam put do uspjeha. Bože moj više sile uvijek ima. Vjerujem da će mi više pomoći Europska unija, od moje vlastite zemlje koja se još ne zna ponašati prema poljoprivrednicima. Danas austrijski, njemački, holandski, pa čak i slovenski i hrvatski poljoprivrednici gospoda i cjenjeni u društvu od naših“, navodi Islamović, dodajući kako će dobar lješnjak sam sebi naći tržište.
Lješnjak sa Une
Za 6-7 godina očekuje da će njegova plantaža davati oko šest tona lješnjaka, koje će dalje prerađivati razbijati, praviti brend “Lješnjak sa Une”.
Islamović sa ovim biznisom neće stati. Proteklih dana na području USK uzeo je učešće na predavanjima o plantažama i uzgoju lješnjaka, gdje zajedno sa partnerima upoznaje buduće poljoprivrednike o prednostima ovog biznisa. U planu je i klupovina dodatne mehanizaciije i izgradnja malog akumulacionog jezera za 20.000 litara vode, ali i savladavanje tehnika upravljanja traktorom.
Svega ovoga ne bi bilo kaže Alen bez podrške porodice i prijatelja sa kojima će zajedničkim snagama za nekoliko godina zaokružiti započetu priču pod sloganom: “Čista voda čisti zrak plodno tlo za naš lješnjak” – “Lješnjak sa Une”.
Na pitanje da li je lakše pjevati ili zemlju obrađivati kaže: “Za mene je sve lako jer to radim srcem. Sve što pokrenem radim iz ljubavi. Pjevanje će stati, toga sam svjestan. Međutim ja želim biti u pokretu, tako sam skrojen i takvi su mi geni.”
Trud neće propasti
Svima onima koji se žele otisnuti u poljoprivredu poručuje da krenu hrabro.
“Nemojte dozvoliti da vam zemlja stoji neobrađena, iskoristite to. Trud neće propasti. Kvalitetnu farmu lješnjaka uvijek možete nekom prodati , dati u zakup i živjeti lagano, tiho i udobno ako ne bude postojao interes kod porodice. Ne dozvolite da vaša zemlja bude tuđi pašnjak i da je neko drugi iskorištava bez ikakve naknade.”
Izbor: Akta.ba
