Direkcija za ekonomsko planiranje BiH objavila je “Izvještaj o socijalnoj uključenosti BiH” u kojem tretira niz tema, uključujući i zdravstveni sektor u našoj zemlji.
Navode da se očekivani životni vijek u BiH povećava te da je za žene dostigao 78,78 godina, a za muškarce 74,06 godina. Razlika između očekivanog životnog vijeka za žene i muškarce iznosi 4,72 godina. BiH ne odstupa značajno od regiona u pogledu očekivanog životnog vijeka.
– Dojenačka smrtnost je jedan od najboljih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva, posebno djece. Stopa dojenačke smrtnosti u BiH se smanjuje, i to sa 7,5/1.000 živorođenih (2006) na 6,1 promila u 2015. godini – piše u izvještaju.
Zdravstvenim osiguranjem je pokriveno oko 3 miliona stanovnika u našoj zemlji, odnosno oko 85 posto građana, što znači da je oko 15 posto stanovništva neosigurano.
– Za BiH trenutno ne postoje podaci ponovnog prijema u bolnicama, ali postoje podaci o dužini boravka u bolnicama koje objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija. U 2014. godini prosječna dužina boravka u bolnicama je 7,5 dana i smanjena je u odnosu na 2009. godinu, kada je iznosila 8,3 dana. U EU prosječna dužina ostanka u bolnicama je 8,08 dana u 2013. godini, a u Hrvatskoj 8,9 dana iste godine – navodi se u izvještaju.
Ističe se da je tokom 2015. u BiH umrlo 38.150 osoba, što je rekordan broj od 1996. godine, a od tog broja 19.219 je muškaraca i 18.935 žena.
– Uzrok ovome može biti starenje stanovništva, tj. što je više udjela starih u ukupnom stanovništvu, nominalno ima više smrtnih slučajeva. Uzroci mogu mogu biti i riziko faktori (pušenje, alkohol, zagađenost, gojaznost..), dovode do preuranjene smrtnosti. Procjena SZO je da oko 35 posto stanovništva u BiH konzumira cigarete (47,2 posto muškaraca i 30 posto žena), 43,2 posto ima visok krvni pritisak, 26,5 posto je pretilo. U pogledu zagađenosti Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u BiH u 2012. (zadnji podatak), 223 prijevremeno umrlih na 100.000 stanovnika radi zagađenosti vazduha u zatvorenim i otvorenim prostorijama, čime smo svrstani na pretposljednje mjesto – pojašnjeno je u izvještaju.
Rast ukupnog broja umrlih je uzrokovan i porastom broja umrlih uslijed kardiovaskularnih oboljenja (1.783 više umrlih u 2015.g. u odnosu na prethodnu godinu), malignih neoplazmi i endokrinih i metaboličkih oboljenja sa poremećajima u ishrani.
– Vodeći uzrok smrtnosti su kardiovaskularna oboljenja (52 posto) i maligne neoplazme (21 posto). Najčešći uzrok kardiovaskularnih oboljenja je nezdrav način života, a posebno konzumiranje duhana i cigareta, ali i zagađen vazduh. Prema podacima WHO, godišnja koncentracija PM2,5 u urbanim područima u BiH je najveća u Evropi (56μg/m³ ) – upozoravaju stručnjaci.
Građanima BiH prijeti i opasnost od smrti u saobraćajnim nesrećama u čemu je naša zemlja jedna od vodećih u Evropi po tome.
BiH karakteriše povećavanje troškova u sektoru zdravstva, što se jednim dijelom može objasniti i starenjem stanovništva, a i činjenicom da liječenje postaje “skuplje” uvođenjem novih tehnologija i većeg spektra laboratorijskih nalaza.
– U 2015. godini u BiH se ukupno izdvajalo 9,4 posto BDP-a na zdravstvo, od čega 71 posto čine javni izdaci a 29 posto privatni izdaci. U Hrvatskoj samo 18,1 posto ukupne potrošnje čine privatni izdaci, dok u BiH 28,8 posto ukupnih izdataka su privatni. Posmatrajući strukturu ukupne potrošnje po namjenama (2015.godina), oko 50 posto potrošnje odlazi na usluge liječenja, a 27 posto na lijekove i druga medicinska sredstva. Udio privatne potrošnje je najizraženiji kod medicinskih sredstava za vanbolničke pacijente (oko 60 posto predstavlja privatnu potrošnju u odnosu na 40 posto javne), i rehabilitacijskog liječenja (oko 35 posto privatna potrošnja u odnosu na 65 posto javne). U narednom periodu jedan od izazova BiH treba da bude i smanjenje privatnih izdataka – poruka je izvještaja.
– U BiH najviše novca se izdvaja za bolničko liječenje i za medicinska sredstva za vanbolničke pacijente. Na administraciju i upravljanje zdravstvenim sistemom troši se oko 3 posto. BiH treba iznaći način smanjenja troškova u bolničkom liječenju, a jedan od načina je i preventivna zdravstvena zaštita na koju sada trenutno “odlazi” samo 1,7 posto od ukupne potrošnje na zdravstvo. Izazovi u zdravstvenom sektoru u BiH su svakako racionalizacija troškova uz istovremeno obezbjeđenje novih izvora finansiranja. Jedan od novih načina finansiranja predviđen je Reformskom agendom. Radi se o izdvajanju iz akciza i usmjeravanju u zdravstveni sektor. Jedan od značajnih izazova je i pristup zdravstvenoj zaštiti budući da oko 15 posto stanovnika nije pokriveno socijalnim zdravstvenim osiguranjem. Pored finansijskog pristupa zdravstvenoj zaštiti postoji i fizički koji je posebno otežan za osobe sa invaliditetom. Izazov u narednom periodu za kreatore politika je i prevencija zaraznih i nezaraznih bolesti – zaključuje se u izvještaju.
