Federalno ministarstvo okoliša i turizma u 2017. godini odgovorilo je na sva pitanja iz poglavlja 27. Upitnika Evropske komisije, a koja se tiču okoliša i klimatskih promjena. Na osnovu toga, Vijeće ministara BiH usaglasilo je odgovore koje predstavljaju jednu trećinu aquia – prilagodbe pravnih propisa u BiH sa onima u Evropskoj uniji.
Tim povodom u intervjuu za Fenu federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo govori šta Vlada i resorno ministarstvo poduzimaju na smanjenju zagađenja zraka, te o urađenim aktivnostima na unapređenju okoliša u Federaciji BiH.
U pogledu zagađenosti zraka Ministarstvo određuje granične vrijednosti, a u kantonalnoj nadležnosti su akcioni i interventni planovi – šta da urade ukoliko dođe do prekoračenja zagađenja zraka.
– Zenica, Tuzla i Sarajevo imaju interventne planove, mada moram reći da je najbolji u Sarajevu. Pozitivno je da je došlo i do promjene pravilnika u transportu te se određuju izduvni gasovi po jedinicama. Dakle, ne mora se više ići na isključivanje par-nepar nego na isključivanje vozila iz saobraćaja koja su ispod euro3. Kantoni mogu isključiti određena vozila iz saobraćaja, zabraniti korištenje određenih cesta, obustavu nastave u školama kako bi zaštitili najmlađu populaciju ili pak obustaviti rad određenih zagađivača. Na taj način npr. Zenica može naložiti Acerol Mittalu da ne radi nekoliko dana – kazala je ministrica Đapo.
Iz navedenog proizilazi da svaki kanton može da reaguje dok Ministarstvo ne može narediti određenu akciju, već može samo upozoravati na adekvatno djelovanje radi smanjenja zagađenosti.
– S obzirom da su u Sarajevu najveći zagađivači individualna ložišta Elektroprivreda je finansirala Studiju Kakanj-Sarajevo toplovoda da se toplotna energija iz Kaknja dovodi u Sarajevu kako bi imalo alternativu između plina i toplotne energije. U tom smislu za građane je dobro što bi imali jeftinije grijanje čak i tri puta, a onda bi Vlada mogla da omogući na padinskim dijelovima da se poboljša to jest uvede plinska mreža. Na taj način smanjilo bi se zagađenje i imali bi jeftinije grijanje – rekla je Đapo.
U tom smislu Federalna vlada je uradila svoj dio, te je na Kantonu Sarajevo da se odluči da li će ići u izradu te studije ili ne.
– Vlada je voljna da omogući finansiranje te studije, ali na njima je odluka da li žele krenuti u tom pravcu ili ne – dodaje Đapo smatrajući da je potrebno izraditi studiju Kakanj-Zenica, jer se Zenica grije iz Arcerol Mittala.
Veliki zagađivač čiji zahtjev za okolinsku dozvolu se još uvijek obrađuje je Gikil.
– Predstavnici Vlade i Gikila trenutno vode pregovore u vezi toga, te očekujemo da će početkom godine dobiti okolinsku dozvolu – rekla je Đapo.
Nakon prošlogodišnje tematske sjednice o zagađenosti zraka u Federalnom parlamentu ističe da je unaprijeđena legislativa u pogledu zaštite od zagađenja zraka, donošenjem dva pravilnika.
Pravilnik o monitoringu emisija omogućio je da ukoliko u BiH ne postoji kompanija koja može vršiti mjerenje određene emisije u zrak onda to mogu uraditi strane firme. Također, donesen je Pravilnik o graničnim vrijednostima, koji proizilazi iz Ugovora o energetskoj zajednici.
S obzirom da su u novembru na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, Ministarstvo će u narednoj godini donijeti podzakonske akte kako bi u potpunosti bilo regulisano upravljanje otpadom u Federaciji BiH.
Budući da u Predstavničkom domu Federacije nije naišao na odobravanje izrađeni zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost najavljuje da će isto zakonsko rješenje u januaru ponovo biti proslijeđeno Parlamentu FBiH.
Važnost donošenja tog zakona, objašnjava, jeste u poboljšanju transparentnosti utroška sredstava na nivou kantona.
Također, početkom 2018. će u parlamentarnu proceduru biti dostavljen i zakon o zaštiti okoliša. Svrha tih zakona je usklađivanje sa EU direktivama. Također, prema zahtjevima Evropske unije u Federaciji BiH je neophodno uspostaviti okolišne institucije poput federalne agencije za okoliš ili agencije za zaštitu prirode.
– Tvrdim da ćemo kad tad morati uspostaviti agenciju za okoliš, koja je važna da analizira stanje okoliša i da izvještava državni nivo i Evropsku agenciju za okoliš. Jedan od uslova MMF-a da se ne povećava broj institucija i broj zaposlenih u administraciji, dakle uspostava nove institucije je nemoguća – istakla je Đapo.
Iz navedenog razloga, Ministarstvo je predlagalo da se nekoliko institucija spoji u Agenciju za okoliš, a pošto ni za to nije bilo sluha Ministarstvo se opredijelilo da te agencijske poslove da Fondu za zaštitu okoliša.
– Federalni Fond za zaštitu okoliša je finansijska institucija, međutim oni imaju kapacitete da rade na agencijskim poslovima. To je za nas trenutno jedino rješenje – naglasila je Đapo.
Novina u Zakonu o fondu za zaštitu okoliša je da se „povećava transparentnost utroška sredstava u kantonima i općinama, te se nalaže kantonima da daju sredstva od 30 posto lokalnim zajednicama, što do sada nije bio slučaj“.
Govoreći o projektima o zaštićenim područjima, koji se rade u saradnji sa UNDP-om, kaže da se očekuje da se Bjelašnica i Igman proglase takvim područjima.
Osim zaštićenih područja, Ministarstvo je kroz transfere u ovoj godini podržalo i regionalne deponije na području cijele Federacije BiH, kao i parkove prirode Hutovo Blato, Konjuh, Sarajevo, Blidinje, Vjetrenicu, te Nacionalni park „Una“ da unaprijede rad parka, što je rezultiralo najvećim do sada prilivom turista.
– Napredak u oblasti okoliša postignut je i time što je Vijeće ministara BiH konačno usvojilo ENVIS strategiju, kojom će se odblokirati određena IPA sredstva za okoliš – rekla je u intervjuu za Fenu federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo.
