Zloupotreba narkotika u BiH u porastu, a ovisnici sve mlađi

Zloupotreba opojnih droga na području Federacije BiH u prva tri mjeseca ove godine u značajnom je porastu, čak za trideset posto.

Pokazuju ovo podaci Federalne uprave policije prema kojima je od januara do marta ove godine evidentirano povećanje krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga na području FBiH za 97 (ili 30,50%), te povećanje broja prijavljenih za 119 ili 34,59% u odnosu na isti period 2017. godine.

Prema podacima FUP-a, u prva tri mjeseca ove godine, zaplijenjeno je nešto više od deset kilograma droge, a u najvećoj mjeri marihuane, više od šest kilograma, te amfetamina, oko tri kilograma. Ostale vrste droge zaplijenjene su u mnogo manjim količinama.

Upravo ovaj podatak dokazuje i tvrdnje stručnjaka koji naglašavaju da se posljednjih godina trend konzumiranja narkotika umnogome promijenio. Ranije je bilo mnogo više ovisnika o heroinu, dok je danas izrazito povećan broj ovisnika o amfetaminima.

Amfetamin umjesto heroina

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga koji se obilježava danas, Đana Lončarica, diplomirana psihologinja koja je godinama radila sa ovisnicima u Terapijskoj zajednici Kampus u Rakovici, ističe da se u posljednje vrijeme u društvu normalizuje upotreba droga, te da su ovisnici sve mlađi.

– Ranije je bila mnogo zastupljenija ovisnost o heroinu, dok su to danas amfetamini i druge halucionogene droge koje koje su izuzetno opasne i veoma su rasprostranjene kod mladih ljudi odnosno adolescenata. Te droge su okidač za druge psihijatrijske probleme i druge duševne bolesti, koje dovode do udruženosti bolesti. To je stanje veoma teško izlječiti pa onda iz takvog stanja proizilazi disfunkcionalna porodica, a samim tim onda imamo i disfunkcionalno društvo – ističe Lončarica.

Najnoviji trendovi pokazuju i kako ovisnost prijeti sve mlađim skupinama odnosno osobama mlađima od 21 godine. Amfetamini i THC, takozvane jeftine droge, lako su dostupne adolescentima, a do njih dolaze načešće tako što počnu sa konzumacijom alkohola, preko kanabisa, da bi se na koncu stiglo do psihoaktivnih droga. Veoma često ovisnici o amfetaminima “miješaju” i alkohol, marihuanu i analgetike (tramadole) i benzodijazepine (bosaurini, apaurini), što može imati dalekosežne posljedice po mentalno zdravlje ovisnika i dovesti do ozbiljnijih psihičkih poremećaja i umanjiti šansu za oporavkom od ovisnosti.

Jačati porodicu

– U društvu sada imamo trend prema kojem vlada mišljenje da je najnormalnije konzumirati neku vrstu droga, što nije tačno, jer ona mijenja svijest i ponašanje, kako mladih tako i odraslih ljudi. Posebno se to odnosi na mlade koji su u kritičnom dobu ne samo fiziološki nego i psihološki i traže sebe i svoj identitet. Zloupotreba droga postaje izraženija i vršnjaci postaju značajniji nego članovi porodice. Zato je uvijek potrebno raditi na prevenciji i na jačanju porodice – kaže Lončarica.

Lončarica ističe da ukoliko se dijete unutar porodice ne osjeća prihvaćenim i ako nema razvijeno samopoštovanje, unutarnju i vanjsku podršku, dijete će prihvaćanje, sigurnosti i povjerenje tražiti na drugim mjestima, najčešće na ulici i među vršnjacima koji predstavljaju disfunkcionalni model ponašanja, obrazac učenja za adolescente.

– Moramo pomoći porodici da imaju adekvatne, kvalitetne međusobne odnose i mnogo, mnogo raditi na tome. Ono dijete koje ima dobre razvijene odnose sa porodicom, imat će povjerenja u roditelja i kada dođu teški momenti. Dakle, sve zavisi od povjerenja i interakcije među članovima porodice – ističe Lončarica.

Opasna filozofija nargile

Najnoviji trend koji je izuzetno popularan kod mladih, a ogleda se u konzumiranju nargile posebno zabrinjava psihologe i to zbog obrasca ponašanja adolescenata.

– Ono što mene brine kada su nargile u pitanju jeste to da, neovisno o stastojcima koji mogu biti psihoaktivni, jeste ta jedna filozofija adolescenata koji pet sati provode besposleni sa vršnjacima pušeći nargile umjesto da to vrijeme koriste kvalitetno, u sportu, muzici i  drugim socijalnim dimenzijama, a s ciljem ličnog razvoja i rasta. Sjedenje i pušenje satima upućuje na jedno disfunkcionalno ponašanje. Mladi se uče lijenom ponašanju i očekuju da će im sve pasti s neba. Nema radoznalosti, znatiželje i želje za napredovanjem, a to je pogubno – kaže Lončarica.

Izvor: Faktor