Porez na dobit u FBiH: Kako izgleda “zidanje” u poreznom bilansu?

Piše: Sanela Agačević za Akta.ba

Sva pravna lica koja tržišno posluju do kraja marta moraju obračunati, prijaviti i platiti porez na dobit. Ovo je druga godina primjene za sada još uvijek „novog“ Zakona o porezu na dobit FBiH koji se još uvijek nije “slegao” u glavama obveznika i poreznika.

Najčešća nejasnoća kod obveznika jeste izračun osnovice za obračun i plaćanje poreza na dobit. Osnovica nije dobit u Bilansu uspjeha, osnovica se “zida” u poreznom bilansu, a “zidanje” (najkraće prikazano) izgleda ovako:

  1. Poslovni rezultat u Bilansu uspjeha (dobit ili gubitak)
  2. Kapitalni dobici ili gubici
  3. Rashodi čiju su visinu porezni propisi ograničili
  4. Prihodi za koje je dozvoljeno smanjenje porezne osnovice
  5. Efekti transfernih cijena iz transakcija sa povezanim licima
  6. Porezni gubici iz prethodnih pet godina
  7. Porezne olakšice
  8. Osnovica za porez na dobit (1 +/- 2 + 3 – 4 + 5 – 6 – 7)
  9. Porez na dobit (8 x 10%)
  10. Porez na dobit plaćen u RS, BD ili inostranstvu
  11. Ostatak poreza na dobit za plaćanje (9 – 10)

Druga nejasnoća se ogleda u rečenicama: „Na taj trošak moram platiti porez na dobit.“ ili „Na donacije moram platiti 10% poreza na dobit.“ Tako se ne obračunava i ne plaća porez na dobit, tačnije, ne radi se direktno. Pravno lice može imati dobit u Bilansu uspjeha (od koje se polazi u obračunu poreza na dobit), može imati rashode koje je zakonodavac ograničio (npr. pomenute donacije), ali da na kraju uopće ne plati porez na dobit jer je koristio porezne gubitke iz ranijih (pet) godina. Zbog toga je bitno poznavati gore navedenu shemu i znati koji rashod uvećava poreznu osnovicu, ali takođe znati i šta je smanjuje.

Da, imamo i porezne olakšice

Moguće je manje platiti poreza na dobit ako porezni obveznik koristi olakšice.

Prva olakšica se odnosi na mogućnost smanjenja porezne osnovice za 30%, ako pravno lice investira u proizvodnu opremu (postojenja, ali ne i putničke automobile), ali pod uslovom da se najmanje 50% dobiti iskazane u Bilansu uspjeha „investira“. Na primjer, pravno lice je u Bilansu uspjeha iskazalo dobit 10.000 KM, a investiralo u proizvodnu opremu 6.000 KM, može umanjiti osnovicu za porez na dobit za 30%.

Druga olakšica je „rezervisana“ za velike investicije, i daje mogućnost pravnim licima da u kontinuitetu od 5 godina umanjuju poresku osnovicu u visini od 50%, pod uslovom da investiraju u proizvodnu opremu, da u razdoblju od 5 uzastopnih godina izvrše investiranje iz vlastitih sredstava u ukupnom iznosu 20 miliona KM, s tim da u prvoj godini investiraju 4 miliona KM.

Treća olakšica se odnosi na novouposlene radnike. Svaki obveznik koji zaposli radnika na period od najmanje 12 mjeseci, sa punim radnim vremenom, pod uslovom da radnik nije ranije bio zaposlen kod tog poslodavca niti kod njegovog povezanog lica, ima mogućnost korištenja dvostruke bruto plaće svakog novouposlenog radnika. Ova olakšica se može koristiti za cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa novog zaposlenika (2, 3, 4 ili više godina).

Ali, pažnja ako koristimo olakšice

Pravno lice gubi pravo na porezni poticaj ako izvrši isplatu iz dobit tokom i do treće godine od posljednje godine korištenja poreznog poticaja – umanjenje porezne osnovice 30% i 50% (investiranje).

Rashodi čiju su visinu porezni propisi ograničili

  • Jednostavno rečeno, za njih je zakonodavac rekao: “Ne prihvatam sve, moram nešto ograničiti.” Koji su to rashodi za koje se mora uvećati porezna osnovica?
  • Zatezne kamate i troškovi postupka prinudne naplate, kao rezultat kašnjenja plaćanja duga javnih prihoda prema državnim, entitetskim i kantonalnim propisima.
  • Sudski troškovi vezano za sporove oko javnih prihoda (naknade advokatima, stručnjacima, savjetnicima, konsultanatima, vještacima i drugim stručnim licima, koji su angažovani u sudskim sporovima oko javnih prihoda) ali samo ako na takve izdatke nisu obračunati doprinosi, porezi i posebne naknade. Ako jesu, onda se za njih ne uvećava porezna osnovica.
  • Novčane kazne koje izriče nadležni organ.
  • Obračunati i plaćeni porez na dobit koji je iskazan kao rashod i Porez po odbitku obračunat i plaćen na vlastiti teret.
  • Izdaci političkim strankama, u vidu sponzorstva, donacija ili drugih vrsti izdataka.
  • Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala ako je osnova ostvareni poslovni rezultat (isplata dobiti vlasnicima, tj. dividenda se ne evidentira kao rashod o ovo se ne odnosi na raspodjelu dobiti vlasnicima kapitala).
  • Rashodi koji se ne mogu povezati sa ostvarenjem dobiti ili načelom pažnje dobrog privrednika su porezno nepriznat rashod (prodaja ispod nabavne vrijednosti, efekti štetnih ugovora).
  • Zatezna kamata, penali i ugovorene kazne između povezanih lica.
  • Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora.
  • Rashod po osnovu reprezentacije u visini 70% ukupnog troška.
  • Donacije iznad visine 3% ukupnog prihoda.
  • Sponzorstva iznad visine 3% ukupnog prihoda.

Na šta treba posebno obratiti pažnju?

Stipendije su čest izdatak. Rashodi po osnovu stipendiranja ne uvećavaju poreznu osnovicu ako su ispunjeni sljedeći uslovi: stipendije se daju učenicima i studentima koji su na redovnom školovanju u BiH, učenici i studenti nisu povezana lica, pojedinačni iznos stipendije ne prelazi iznos 75% prosječne neto plaće.

Ako je potraživanje nenaplativo pravno lica ga otpisuje, a rezultat otpisa je rashod koji je takođe ograničen u poreznim propisima. Da bi ovaj rashod bio „prihvaćen“ sa aspekta poreza na dobit, potrebno je da se ispune sljedeći uslovi: posjedovanje konfirmacije (IOS), potraživanje „starije“ od 12 mjeseci ili pokrenut sudski postupak ili potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku. Nakon toga se posmatra da li postoji obaveza prema tom poslovnom partneru i sav iznos potraživanja koji je veći od obaveze prema tom poslovnom partneru je rashod za koji se ne mora uvećati porezna osnovica.

Pozajmice su relativno česte u poslovanju. Ukoliko pravno lice ima primljenu pozajmicu od povezanog lica, onda je kamata na tu pozajmicu (ako je ugovorena) ograničena. Ukoliko je odnos ukupnih obaveza po osnovu finansijske obaveze prema povezanom licu i upisanog kapitala do visine odnosa 4:1, onda nema obaveze uvećavanja porezne osnovice, a ako je iznos veći onda se za razliku uvećava porezna osnovica.

Sve transakcije sa povezanim licima koje rezultiraju rashodom znače da se za taj rashod mora uvećati porezna osnovica. Šta su povezana lica? To su pravna ili fizička lica: bračni i izvanbračni drug, potomci usvojenici i potomci usvojenika, roditelji, usvojitelji, braća i sestre i njihovi potomci, djedovi i bake i njihovi potomci kao braća i sestre i roditelji bračnog ili izvanbračnog druga, zatim pravno lice i svako fizičko lice koje posjeduje neposredno ili posredno 25 ili više postotaka vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u tom pravnom licu, dva ili više pravnih lica ukoliko jedno fizičko lice ili treća osoba posjeduje direktno ili indirektno 25 ili više postotaka vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u svakom pravnom licu.

Napomena: Ovo je prvi dio priče o oporezivanju dobiti, u narednom mjesecu svakog petka ćete dobiti osnovne informacije o obračunu i plaćanju poreza na dobit u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.“

www.chronos.ba

SANELA AGAČEVIĆ, ovlašteni revizor

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Konsultant, predavač i trener na projektima koje je implementirao CHF, CARE INTERNATIONAL, SEED BiH, UNDP BiH, SERDA, LESPnet, GIZ, NAHLA, CPCD. Objavila preko 150 radova u stručnim časopisima iz oblasti računovodstva, poreza i finansija. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

 

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime