Nezaposlenost, politička i lična nesigurnost, siromaštvo, neuređen obrazovni i zdravstveni sistem razlozi su sve većeg odlaska građana Bosne i Hercegovine.
Prema procjеnama Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, samo u ovoj godini iz države bi moglo otići 350 hiljada ljudi. U sistemske promjene građani odavno više ne vjeruju.
Sve lošija ekonomska situacija Rusmira je natjerala je da se odluči otići iz Bosne i Hercegovine i novi život započeti u Sloveniji, jer odavno, kako kaže, ne vidi budućnost u ovoj zemlji. U Sloveniji je aplicirao za posao u sektoru turzima i ugostitetljstva.
“Duže vrijeme sam nezaposlen, radio sam ranije nešto. Često nam prekidaju angažmane, pa sam ovo shvatio kao pozitivnu priliku da nastavim raditi u Sloveniji.”
Samo u prošloj godini Bosnu i Hercegovinu je napustilo 170 hiljada osoba. U proteklih deset godina ta brojka iznosi oko pola miliona. Procjene Saveza samostalnih sindikata su da bi Bosnu i Hercegovinu ove godine moglo napustiti 350 hiljada osoba. Posebno, kako su kazali, zabrinjava činjenica da odlaze visokokvalifikovani ljudi sa radnim iskustvom sa više od 15 godina. Ali, i porodice s djecom.
“Mi smo po prvi put sada imali porast odlazaka ljudi koji imaju stabilne plate, a koji su radili u nekim recimo poželjnijim kompanijama. Upravo ta neka ekonomska neizvjesnost jednostavno ljude tjera da idu odavde”, kazala je Lejla Sućeska Čaušević, Savez samostalnih sindikata BiH.
Zbog masovnog odlaska ljudi došli smo u situaciju da nam se škole zatvaruju, poručuju iz Unije za održivi povratak. Naglašavaju da se suočavamo i s deficitom radne snage.
“Sanski Most, koji je nekada bio najnaseljeniji, danas je pust. Čak se nude i radna mjesta, ali nema ko da radi. Imamo onda Livno, Glamoč, Grahovo, tamo se škole zatvaraju. Eto koliko je alarmantno, da nemamo ljudi, a pogotovo djece”, istakla je Merhunisa Zukić, Unija za održivi povratak BiH.
Stručnjaci smatraju da ekonomski problemi nisu glavni razlog iseljavanja već bezperspektivnost, posebno kada je riječ o mladima.
“Zapravo cjelokupni društveni ambijent, društveno stanje u BiH, od ekonomske politike, preko sigurnosne situacije, obrazovanja, zdravstva, naprosto cijeli društveni ambijent pogoduje želji odlaska”, naglašava Amer Osmić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
“Mjere ne mogu biti ad hoc, ne može se svaki dan kao iz rukava izbacivati mjere nego mora bti sistemski uređene mjere koje će biti predložene i adekvatno finansijsk podržano, jer provođenje takvih mjera bi mogle pokazati rezultate”, smatra Aleksandar Čavić, demograf.
Ništa konkretno, kvalitetno i dugoročno do sada nije urađeno kako bi se spriječio sve veći odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine, tek određeni projekti, ali strateškog dugoročnog plana na nivou države i dalje nema. Postavlja se pitanje dokad?
BHRT
