Gorivo na benziskim pumpama u Federaciji BiH je najskuplje do sada.
U posljednjih godinu dana ta je cijena porasla za 25% i kako se čini niko za to puno ne mari. Doduše postoji Odluka Vlada Federacije o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, ali prometnici naftom čak ne ispunjavaju ni maksimalnu maržu zbog velikog broja pumpi i stanja na tržištu. U Udruženju prometnika naftnih derivata Federacije kažu da dijele sudbinu i distributera i samih građana-kupaca, ali i da se mogu iznaći rješenja o stabilizaciji cijena goriva.
Prosječna cijena goriva je oko 2,5 marke odnosno kreće se 2,31 do 2,66 marke po litri. Tako je gorivo po litru zadnjih mjesec dana poskupjelo u prosjeku 6-7 feninga. Ogroman je to udar na džepove potrošača, posebno onih kojima je osnovna djelatnost prijevoz ljudi ili roba.
“Bavim se prijevozom privatno i trošim dosta goriva. Zato moram uvijek izbjegavati i tražiti načina da sipam gorivo na pumpama gdje je najjeftinije, ako mislim zaraditi”, kaže nam vozač Nermin Husejnović.
Ipak tokom pandemije federalna Vlada je donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži. U Udruženju prometnika naftnih derivate Federacije BiH smo pitali šta to zapravo znači?
“Šest feninga to vam je veleprodajna marža, marža koja vrijedi za trgovce i uvoznike. U maloprodaji je marža ograničena na 25 feninga ukupno i sve inspekcije, od općinskih do federalnih, imaju pravo tražiti fakturu i vidjeti da neko ne ide preko te visine marže i ako ide za to su predviđene sankcije”, kaže nam Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije BiH.
Prema riječima Boškovića marža, burza i porezna politika su glavni faktori koji utječu na rast i formiranje cijena goriva. Udruženje nema nikakvih ingerencija u formiranju cijena. Cijene je, kao i cijelu poreznu politiku, propisala država.
Prema riječima ekonomskih analitičara potrebno je sada da nadležni privremeno ukinu naplatu akciza na gorivo koja ide u budžet. Na ovaj način bi se trenutna cijena smanjila na nivo od oko 2,15 KM po litri dizela, što bi dijelom amortizovao rast cijena energenata. I u cehovskom udruženju imaju prijedloge rješenja divljana cijena goriva.
Neke od država u okruženju idu sa zamrzavanjem cijena goriva, ako su prevelike marže, dok je kod nas ograničavanje marže. Neke države uvode određene plivajuće trošarine, jer kada je cijena niža onda je manji PDV na nju, a države imaju već formirane proračune na tu cijenu. Kad se poveća iznos PDV-a onda bi se za taj iznos mogla eventualno umanjiti trošarina. Kada su napunjeni proračuni i ima se sredstava možda bi se mogla u jednom trenutku čak zaustaviti trošarina ili barem umanjiti. No, to nije pitanje za Udruženje prometnika naftnih derivata Federacije već za politiku, odnosno Vijeće ministara BiH.
Hoće li politika poslušati struku ne znamo, i uglavnom ne vjerujemo da hoće. Sudimo to po odgovoru vozača Husejnovića s početka teksta na pitanje šta očekujete u narednom period: ništa dobro! (A.Huskić)
