U Bosni i Hercegovini je tokom prvih devet mjeseci 2021. godine registrovano 35.108 umrlih, što u odnosu na isti period 2020. godine pokazuje rast broja umrlih za 25,72 posto.
Pandemija novog koronavirusa uticala je na povećanje broja umrlih u Bosni Hercegovini.
“Ako pogledamo 2020. godinu, prvu pandemijsku godinu, onda možemo kazati da je broj svih umrlih u toj godini bio za oko 15 posto veći u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. Broj umrlih se inače svake godine malo povećava, međutim, od 44.427 umrlih osoba u 2020. godini, oko 4.440 je bilo od koronavirusa”, kazala je Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.
Među umrlim od posljedica koronavirusa u 2020. godini većinom su muškarci – 2.829. Među umrlim je i 1.609 žena.
U 2016. godini u Bosni i Hercegovini je preminula 36.571 osoba, a godinu kasnije 37.979. U 2018. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, umrlo je 37.744, a 2019., u predpandemijskoj godini 38.829 osoba.
“Ako pogledamo prvih devet mjeseci prošle godine, onda se može vidjeti da je broj umrlih generalno porastao puno više nego ranije, za oko 26 posto. To su sve umrle osobe, iz bilo kojeg razloga. Broj preminulih jeste drastično povećan”, pojasnila je Adembegović.
O uzrocima smrtnosti u Bosni i Hercegovini govorio je za AA prim. dr. Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice Sarajevo.
“Prema zadnjem izdanju ‘Economista’, mi smo jedna od zemalja sa najvećom stopom smrtnosti. Sigurno smo među zemljama koje imaju najveću stopu smrtnosti od COVID-a. Razlozi su višestruki. Prvi i osnovni razlog je što smo jedina zemlja na svijetu koja nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou. Ne samo da nemamo ministarstvo zdravstva nego nemamo ni ujednačenih mjera. Zašto je važno da imamo ministarstvo zdravlja? Pa zato što cijelo vrijeme nismo imali nikakvih mjera prema susjednim državama, dok se u druge zemlje nije moglo nikako ući”, rekao je Drljević.
Podsjetio je da u državi nemamo ujednačene mjere i okvir ponašanja.
“S druge strane, COVID je jako skupa bolest koja zahtijeva ogromna finansijska sredstva. Mi i nismo u toj finansijskoj situaciji da to možemo ispratiti do kraja. Kad pogledate kartu smrtnosti u svijetu, odnosno u Evropi, one zemlje gdje je najrestriktivnija politika imaju najmanju smrtnost, to su, prije svega, Njemačka, Austrija i Francuska. A u zadnje vrijeme su im se pridružili i Portugal, Španija i Italija, gdje je najveći postotak vakcinacije. Možemo zaključiti da vakcinacija i restriktivne mjere daju najmanju smrtnost”, poručio je Drljević.
Istakao je da u Bosni i Hercegovini starosna skupina koja dominira među preminulim je ona od preko 75 godina.
“A i sada je najveći broj umrlih od tridesetog do četrdesetog godišta. Nažalost, ni tu nismo ostvarili rezultate koje smo trebali. Kod nas je ostala ‘rupa’ u vakcinaciji kod tih godišta”, dodao je Drljević.
