Javni interes uvijek mora biti u prvom planu i neophodno je raditi tematsko-istraživačke priče sa većim brojem sagovornika, ali i bolje štititi novinare u lokalnim medijima, poboljšati uvjete rada uposlenika, kao i raditi sa lokalnim zvaničnicima na podizanju svijesti o tome da lokalni mediji nisu njihovo vlasništvo – neke su od glavnih preporuka monitoringa medijskih sadržaja „Lokalni mediji – kvalitet medijskih sadržaja i informacija za građane, pluralizam mišljenja i različitost izvora informacija“, čiji su rezultati prezentirani danas u organizaciji Udruženja BH novinari.
Prema riječima generalne tajnice BH novinara Borke Rudić, riječ je o predstavljanju podataka iz druge faze istraživanja koje je nastalo u okviru projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“. Glavni cilj istraživanja bio je da se uporedi na koji način lokalni mediji kreiraju svoje sadržaje i koliko podržavaju potrebe i interese građana u lokalnim zajednicama, kao i da li se koristi više izvora informacija kako bi građani mogli donijeti vlastriti sud o aktuelnim događajima i pojavama.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da ulogu lokalnih medija nemoguće zaobići, unatoč činjenici da su kolege koji rade u tim medijima daleko više pod pritiskom predstavnika vlasti i korporacija. Istog mišljenja je i Elvir Švrakić iz Asocijacije elektronskih medija, koji je kazao da je biti nezavisan novinar i zadržati integritet profesije u lokalnim medijima veoma teško, s obzirom na činjenicu da se ti mediji finansiraju iz budžeta.
Autorica istraživanja prof. dr. Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra da se uloga i značaj lokalnih medija često zanemaruju. „Kroz ovo istraživanje smo godinu dana pratili rad lokalnih medija i na kraju smo dobili veoma obiman izvještaj na oko 70 stranica. Cilj je bio da praćenjem i analizom medijskih sadržaja provjerimo kakvi su to sadržaji po određenim parametrima, koliko se poštuju standardi profesije i koliko je to izvještavanje u skladu sa javnim interesom. Pored samog monitoringa, ovaj izvještaj obuhvatio je intervjue sa novinarima i urednicima lokalnih medija“, rekla je Turčilo.
Analiza ukupno 948 sadržaja u 50 lokalnih javnih i privatnih medija pokazala je, između ostalog, da je u drugoj fazi istraživanja lokalna politika u medijskim sadržajima bila nešto manje prisutna nego u prvoj fazi.
„Istovremeno, s obzirom na situaciju sa pandemijom, imali smo nešto veći broj tema koje su vezane za zdravstvo. Problem je da se broj tema koje su od javnog interesa suštinski smanjio u odnosu na prvu fazu istraživanja, a povećao se broj onih tema za koje je teško procijeniti da li su od javnog interesa ili ne, posebno kada je riječ o načinu na koji su te teme predstavljene. Povećao se broj sadržaja u kojima se izvještava na način da u pričama uopće nema sagovornika – npr. prenese se neko saopćenje za medije i onda novinar to interpretira na svoj način. I dalje je veoma mali broj medija koji u svoje sadržaje uključuju troje ili više sagovornika. Vrlo često je problem u tome da novinari ne mogu pronaći kvalitetne sagovornike za određenu temu ili oni ne žele da govore za medije“, rekla je Turčilo.
Dodala je kako je pozitivno da se značajno povećao broj eksperata iz određenih oblasti u programima lokalnih medija u odnosu na davanje medijskog prostora lokalnim zvaničnicima. Problem većine web portala je i dalje što se lokalne teme od javnog značaja tretiraju uglavnom površno, dok neki „lajt“ sadržaji dobijaju puno više prostora.
„Često kada su sagovornici nezainteresirani da govore o nekoj temi, mediji prenose sadržaje sa društvenih mreža, Facebook statuse i slično i tako nastaje taj copy-paste sadržaj umjesto autorskih priča. Poštivanje profesionalnih standarda je ipak i dalje veoma prisutno i neki osnovni, suštinski standardi profesije su ispoštovani u većini sadržaja“ – kaže profesorica Turčilo.
Profesroica Zarfa Hrnjić Kuduzović sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle rekla je da su rezultati ovog istraživanja zabrinjavajući, ali i očekivani. „Ambijent u kojem rade novinari je jako bitan za kvalitetno novinarstvo. Problem je prije svega politički utjecaj na medije i to generira pad kvaliteta. Lokalne vlasti medije doživljavaju kao svoje megafone, a ne kao servis građana, što bi trebali biti. Političari su ti koji nameću agendu medijima i teme koje se obrađuju, a u manjim sredinama to je posebno izraženo. Tu je i nelojalna konkurencija u kojoj mediji rade, posebno kada govorimo o online medijima koji su značajan izvor informisanja za građane, a praktično ne podliježu nikakvim pravilima“, kaže Hrnjić Kuduzović.
Ona je naglasila da je rješenje pronaći modele za stabilnije finansiranje medija, kao i uvesti transparentniju dodjelu grantova po jasno definisanim kriterijima iz budžeta lokalnim medijima i regulaciju rada online medija.
Urednica „Naše riječi“ iz Zenice Elvira Šaćirbegović je mišljenja da ograničen prostor u printanim medijima nerijetko limitira i broj sagovornika, kao i da dnevni tempo rada često ne dozvoljava novinarima da se bave istraživačkim novinarstvom. Dragana Jovanović iz Srebrenice smatra da se u posljednje dvije-tri godine vidi pojačan interes za rad lokalnih medija i njihove saradnje sa većim redakcijama. Dodala je da je potrebno promijeniti percepciju lokalnih vlasti o tome da dodjela sredstava medijima ne diktira kojim će se temama nekim medij baviti.
Suodinici diskusije su zaključili da je potrebno mnogo više govoriti o zaštiti prava novinara u lokalnim medijima, s obzirom na člinjenicu da novinari iz lokalnih zajednica rijetko koriste mehanizme zaštite, te da ukoliko se neki od slučajeva ne prijavi nadležnim institucijama ili Liniji za pomoć novinarima prođe bez podrške medijske zajednice. Naglašena je i potreba otvaranja diskusije o modelima organizovanja medija u loklanim zajednicama, te uspostavljanja pravila transparetnosti finansiranja javnih i privatnih medija, a koja će garantovati da će ti mediji raditi u interesu i biti u skladu sa potrebama građana u lokalnim zajednicama.
Istraživanje je nastalo u okviru projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz finansijsku podršku Evropske unije.
