Privreda u BiH je razbijena prije 30 godina, te su mala i srednja preduzeća postala nosioci privrede, a uspjeh bh. kompanija na rang-listama jugoistočne Evrope takođe koči i neriješena unutrašnja politička situacija.
Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka i analitičara koji su u razgovoru za “Nezavisne novine” komentarisali podatak da se među 100 najboljih kompanija jugoistočne Evrope na rang-listi SEE top 100 u 2020. godini, objavljenoj prije nekoliko dana, nalazi se samo jedna bh. kompanija, i to na 92. mjestu.
Naime, na rang-listi SEE top 100 najboljih kompanija lani iz BiH se našla samo firma “Bingo” iz Tuzle, dok je na istoj listi čak 12 kompanija iz Srbije, devet kompanija iz Hrvatske, a u top 20. se našla i jedna kompanija iz Sjeverne Makedonije.
Na ovoj rang-listi za 2019. godine našla se takođe samo jedna bh. kompanija, a u pitanju je bila “Holdina” iz Sarajeva, dok je godinu dana ranije, 2018. godine, pored “Binga” na listi bila i “Elektroprivreda” BiH.
Zašto ovako mali broj bh. kompanija završi na ovoj listi, za “Nezavisne novine” prokomentarisao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, koji kaže da je privreda “razbijena” prije 30 godina, te da se desilo da su neke velike kompanije uspjele preživjeti ratno doba, sada bi vjerovatno pronašle svoje mjesto među regionalnim liderima.
“Međutim, mi smo pristali na to da su nam mala i srednja preduzeća nosioci privrede, mi se trenutno nalazimo u procesu stvaranja velikih firmi“,kazao je Blagojević.
Dodao je da ohrabruje da imamo pojedine kompanije koje posljednjih godina udvostručuju ili čak utrostručuju svoje prihode.
“To pokazuje da ove kompanije imaju odlične pretpostavke da se u narednih pet ili šest godina nađu na ovoj listi“, rekao je Blagojević, dodajući da to podrazumijeva usvajanje novih tehnologija, otvaranje novih tržišta, te jačanje konkurentnosti ovih kompanija.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, mišljenja je da ovakve rang-liste kao što je SEE top 100 mogu da posluže kao pokazatelj donosiocima odluka i politika u BiH u kom pravcu da se djeluje.
“Mogu da vide koji sektori su uspješni u susjednim zemljama. Ta lista prvih 10 kompanija jugoistočne Evrope pokazuje da su to mahom kompanije iz zemalja članica EU, jer oni imaju usaglašene direktive EU kada je u pitanju sistem infrastrukture i kvaliteta, odmah je lakše raditi, jer imaš jedinstveno tržište, isti su usvojeni standardi, koji su obavezujući, nemaš ni problematiku u dokazivanju kvaliteta“,rekao je Jašarspahić za “Nezavisne novine”.
Dodao je da još veliki investitori, koji posluju u BiH, nisu napustili naš prostor, ali da je problem što nema novih investitora, te to što se ne radi na jačanju postojećih investicija.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, naveo je da ovakve liste pokazuju stvarno stanje kada je riječ o ulaznim komponentama kada je proizvodnja u pitanju.
“To vam je do energenata, sirovina, radne snage, infrastrukture i poslovnog ambijenta i vidimo da su svi ti elementi, nažalost, takvi da nisu produkovali da se u BiH razvija preduzetništvo, razvoj i dolazak stranih investitora“, rekao je Ljuboja, dodajući da osim “Coca-Cole” u BiH ne postoji nijedna velika strana kompanija koja u BiH ima proizvodnju.
Istakao je da je ono što nas znatno razlikuje u odnosu na okruženje politička nestabilnost.
“To na neki način gubi naš novac i energiju na unutrašnja trvenja, koja traju već 25 godina, umjesto da smo svoju energiju usmjerili ka stvaranju poslovne infrastrukture, boljeg privrednog okruženja, te edukaciju“, kazao je Ljuboja.
