Svijet se suočava s ogromnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima. Postalo je jasno da je održivo poslovanje – poslovanje budućnosti. Bioekonomija je danas sveprisutan koncept i javlja se, ne samo kao ideja vodilja nove politike Europske unije, već obećava i tehnološke i društvene promjene.
Bioekonomija se u strategiji bioekonomije Europske unije definira kao „inovativno gospodarstvo“ s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede i ribarstva, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša. Europska komisija kroz Strategiju bioekonomije i Akcioni plan podupire razvijanje novih tehnologija i procesa za bioekonomiju, razvijanje tržišta i konkurentnosti u sektorima temeljenim na biomasi te potiče donositelje politika i sve aktere na međusektorsku saradnju.
Bioekonomija nalazi alternativu za proizvode koji koriste fosilni ugljik u svom proizvodnom procesu (naftu i naftne derivate, prirodni plin) ili kroz zamjenski proizvod (primjerice biogorivo) ili kroz zamjenu fosilnog ugljika s obnovljivim ugljikom iz biomase (primjerice bioplastikom). Biomasa se koristi učinkovito, kaskadno i održivo, uključujući i ostatke, su-proizvode i otpad. U konceptu bioekonomije, prednost u korištenju biomase trebalo bi dati proizvodima s većom dodanom vrijednosti kroz kaskadno korištenje (slika 1.), ali i uskladiti s nacionalnim kapacitetom gospodarstva i znanstvenoistraživačke zajednice te strateškim ciljevima razvoja.
Bioekonomija u Europskoj uniji
Veličina bioekonomije Europske unije u 2015. godini je procijenjena na 2.259 milijardi eura prometa i 621 milijardu eura dodane vrijednosti. Ukupni broj zaposlenih u proizvodnji biomase i preradi biomase u proizvode dodane vrijednosti u Europskoj uniji procijenjen je na 18,7 miliona zaposlenih osoba. Istovremeno, prosječni promet po zaposlenom u sektoru bioekonomije je iznosio 125.000 eura, a prosječna dodana vrijednost po zaposlenom je iznosila 34.000 eura za 2015. godinu, a najveću produktivnost ostvaruje proizvodnja električne energije iz biomase.
Poljoprivreda je sektor koji tradicionalno uživa velike državne potpore, međutim, ostvaruje najnižu produktivnost mjerenu prometom i dodanom vrijednosti po zaposlenom.
Bioekonomija u Bosni i Hercegovini
Ukupna veličina bioekonomije u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na nešto preko 100 hiljada zaposlenih sa prometom od oko 5 milijardi eura i izvozom od 1,7 milijardi eura u 2019. godini. Prosječna produktivnost u bioekonomiji Bosne i Hercegovine je ispod evropskog prosjeka sa 15.900 eura izvoza po zaposlenom i 46.800 eura prometa po zaposlenom. Većina zaposlenih (33,7 posto ili 36.000) bavi se proizvodnjom tekstila od prirodnih vlakana, a slijede ih sektor proizvodnje drvenih proizvoda i namještaja s udjelom od 24,1 % ili 25.700 zaposlenika i sektor proizvodnje hrane i pića s 20,5 posto ili 22.000 zaposlenih. Udio primarne proizvodnje je vrlo nizak (šumarstvo 5,0 %, poljoprivreda 2,2 %), uglavnom zbog toga što poljoprivredna gazdinstva nisu registrirana, a cjelokupno zakonodavstvo je nepotpuno i nedefinirano budući da Bosna i Hercegovina nema Ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.
Interreg-IPA CBC Program Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.
Glavni cilj Interreg-IPA CBC programa predstavlja uspostavljanje mreže prekogranične saradnje u području bioekonomije (GreenCBC mreža), kao rješenje za povećanje saradnje između malih i srednjih preduzeća, institucija za podršku preduzetništvu i naučno-istraživačkih organizacija, u cilju stvaranja održivih veza među relevantnim akterima u pogledu istraživanja i razvoja inovacija u prekograničnom području.
