Budžeta državnih institucija nemamo, a august na izmaku. No, plaće onih koji blokiraju nisu upitne. Tu je privremeno finansiranje. I dok su mnogi ministri i parlamentarci na ljetovanju, na čekanju su sva kapitalna ulaganja u državi.
Zbog neusvajanja budžeta u Bosni i Hercegovini trpe mnogi. Vojska, policija, putna infrastruktura, a u konačnici i svi bh. građani.
Dok se država suočava s četvrtim talasom pandemije, 21 milion maraka namijenjen za saniranje postojećih posljedica stoji na računu.
“Vijeće ministara BiH treba donijeti plan o utrošku tih sredstava: ko su korisnici, na koji način će biti korištena ta sredstva. Zapravo su na gubitku i građani BiH, posebno privatni sektor, koji čeka te odluke i pomoć države za suzbjanje negativnih posljedica panedmije”, ističe ekonomistica Hatidža Jahić.
Osim novog talasa pandemije, našoj zemlji prijeti i veći priliv migranata. Zato je potrebno pojačati graničnu kontrolu. Budžetom je predviđeno zapošljavanje 100 graničnih policajaca i 133 carinika. Kao i opremanje graničnih prelaza Svilaj i Bijača. No, sve ovo nije moguće jer sredstva nisu operativna.
“Ono što je interesantno za privremeno finansiranje što su na odlukama, što nemamo budžet koji kasni i donosi nam zapravo otkazivanje isplata i značajnih kapitalnih ulaganja u državi”, objašnjava Jahić.
Činjenica je da budžeti i kada budu usvojeni, usvajaju se retroaktivno. Osim toga, od 2019. do danas Državni parlament donio je tek dva zakona, naglašavaju u Transparency Internationalu BiH.
“Sljedeće godine nas čekaju novi izbori, imaćete situaciju da je cijeli mandat propušten i da nije bilo apsolutno nikakvih relevantnih rezultatata”, navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorka Transparency Internationala.
Porazno je da su kašnjenja s usvajanjem budžeta postala stvarnost. Iako bi Državni parlament trebao da vrši nadzor nad radom izvršne vlasti.
“Nažalost, kada vidimo na šta se sveo Parlament, to je samo jedna figura koja je tu da potvrdi odluke koje već donese nekoliko ljudi, odnosno, šefova političkih stranaka i zapravo je podređen izvršnoj vlasti, iako bi moralo da bude obrnuto”, dodaje Korajlić.
Da sumiramo, milijardu i 87 miliona maraka stoji na računu. Privremeno finansiranje održava u životu funkcionisanje državnih institucija i samo toliko. Istovremeno, razvoj bh. društva stagnira. Svake godine sve više.
