Jedna od obaveza BiH na putu ka članstvu u EU je da intenzivira aktivnosti na provođenju preporuka iz Mape puta za implementaciju Direktive EU o regulisanim profesijama 2005/36EC i 2013/55EU. Vijeće ministara BiH je na 18. sjednici donijelo “Odluku o usvajanju Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu”. Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija se uspostavlja sistem priznavanja stručnih kvalifikacija u EU, što je izuzetno važno za građane BiH koji žele da se zaposle u nekoj od zemalja EU.
“Naime, u EU svaka država članica može regulirati i uvjetovati pristup određenoj profesiji ili pravo na njihovo obavljanje. To znači da se obično od osobe traži osim diplome i posjedovanje određene kvalifikacije koja uključuje formalno obrazovanje i stručnu, odnosno profesionalnu osposobljenost. Direktivom se osigurava ravnopravno priznavanje stručnih kvalifikacija reguliranih profesija stečenih u bilo kojoj od država članica što građanima EU omogućava neometan rad bilo gdje na području EU”, rekli su iz Direkcije za evropske integracije za Akta.ba.
Sistem priznavanja stručnih kvalifikacija, koji je predviđen direktivom, uključuje tri kategorije profesija i tri sistema priznavanja kvalifikacija. Ovom direktivom nisu obuhvaćene samo zdravstvene profesije.
“Prva su tzv. sektorske profesije za koje su minimalni uslovi osposobljavanja usklađeni na evropskom nivou tj. liječnici, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, zubari, veterinari, primalje, farmaceuti i arhitekti. Za ovu kategoriju profesija direktiva predviđa automatsko priznavanje stručne kvalifikacije. Druga kategorija su profesije iz područja trgovine, industrije ili poduzetništva i za njih građani mogu zahtijevati priznavanje kvalifikacija na temelju svoga stručnog iskustva. Treća kategorija su sve ostale profesije i na njih se primjenju tzv. opći sistem”, naglašavaju iz DEI.
Građani mogu dokazati da su u potpunosti kvalifikovani, ali ako nadležna tijela države domaćina utvrde određene razlike u svom i sistemu države stečenog osposobljavanja, onda se od osobe može tražiti period prilagođavanja ili provjera osposobljenosti.
Osiguravanje pravilnog funkcionisaja unutar tržišta
Jedan od važnih aspekata ove direktive je osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i izbjegavanje neproporcionalnih ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja.
BiH je u 2016. godini donijela Odluku o usvajanju Mape puta za implementaciju Direktive kojom su određeni prioritetni koraci za njezino preuzimanje. U 2017. godini donijeta je Odluka kojom je Ministarstvo civilnih poslova BiH određeno za koordinirajuću instituciju, a za kontakt tačku za primjenu Mape puta određen je Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja.
“Evropska komisija, čiji je zadataka ocjenjivanje napretka BiH u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU, u svom Izvještaju o BiH koji je objavljen početkom oktobra, konstatirala je kako postojeće zakonodavstvo u BiH još ne predviđa uzajamno priznavanje inostranih kvalifikacija za regulirane profesije kako to zahtijeva acquis EU“, istakli su iz Direkcije za Evropske integracije.
Direktiva i njezina izmjena omogućavaju građanima EU olakšano međusobno priznavanje stručnih kvalifikacija na teritoriju EU, a pod određenim uslovima, ovaj sistem uključuje i građane Norveške, Islanda, Lihenštajna te Švicarske.
“Direktiva je namijenjena stručnjacima koji su kvalificirani za određeno zanimanje u jednoj državi članici, a žele se baviti istim zanimanjem u drugoj državi članici EU, bilo u svojstvu zaposlene ili samostalno zaposlene osobe. Direktiva se primjenjuje i na državljane trećih zemalja koji su članovi porodice državljana EU, osobe koje imaju stalni boravak i na izbjeglice”, rekli su iz DEI.
Direktivom se postavlja cilj koji se želi postići na nivou EU
Direktivom kao pravnim aktom EU se postavlja cilj koji se želi postići na nivou EU, a države članice pojedinačno određuju način na koji će implemetirati direktivu i urediti ovu oblast u svom pravnom sistemu.
“Tako npr. Direktiva za sektorske profesije, kao što su liječnik ili arhitekta, propisuje minimalne uslove osposobljavanja (godine studija, godine stručnog pripravničkog staža itd.) potrebnog za priznavanje stručnih kvalifikacija, a na svakoj pojedinačnoj državi članici EU je da odabere adekvatan način na koji će ove minimalne uslove uključiti u svoj pravni odnosno obrazovni sistem”, naglasili su iz Direkcije za evropske integracije.
Jedan od prioriteta iz Mape puta je određivanje liste regulisanih profesija u BiH na čijem su usaglašavanju nadležne institucije pokrenule aktivnosti.
