Koliko god se ozbiljno pristupilo rješavanju zdravstvenog aspekta u ovoj krizi, isto toliko, ali u drugoj krajnosti se nije pristupilo rješavanju ekonomskih posljedica na koje se upozoravalo od samog početka.
Zabrana rada za mnoge djelatnosti početkom marta, očekivano, dovela je do masovnih otpuštanja radnika kao i zatvaranja malih biznisa u FBiH.
“Prema našim saznanjima oko 20 posto privrednika je zatvorilo svoje djelatnosti. Pomoći je bilo kako od gradske vlasti tako i sa viših nivoa, ali to nije dovoljno da bi se održala privreda i ukoliko se što prije ne konsultuje struka bojim se da će statistika biti jako loša”, apelovao je Senad Džanić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Zenica.
Od početka pandemije do danas Gradska uprava, zeničke ugostitelje oslobodila je plaćanja zakupa bašti za april i maj dok je iz kantonalnog budžeta obezbijeđena isplata od 50 posto minimalne plate za mart te u punom iznosu za april iako, kako kažu u ovom Udruženju, imaju primjedbu na taj javni poziv.
Zbog teške situacije mnogi privrednici su bili primorani da otpuste određen broj radnika, ali zbog uslova javnog poziva nisu mogli ostvariti minimalne plate za radnike koji su ostali u radnom odnosu, tvrde u Udruženju.
“Niko se ozbiljno ne bavi kako je do sada prošla privreda, koliko je zatvorenih privrednih subjekata. Ako se ne bave time kako će nam onda pomoći? U kriznim štabovima koji i jesu donosili odluke nema privrednika. Jako loših odluka je bilo, odluka koje su sprječavale širenje pandemije, a puno su uticale na ekonomiju. Bez privrednika u kriznim štabovima nema ni dobrog puta ka oporavku“, dodao je na kraju Džanić. (B. Dorić)
