Američka tehnološka kompanija Meta, koja je vlasnik društvenih mreža Facebook i Instagram, saopštila je da od oktobra ove godine više neće dozvoljavati političko oglašavanje na svojim platformama u zemljama Evropske unije. Kao razlog navode prekomplikovane i teško primjenjive regulative koje je uvela EU.
“Ova odluka nije bila laka, ali od oktobra Meta više neće prihvatati političke ili izborne oglase, kao ni oglase koji se tiču društveno važnih pitanja, zbog zahtjeva evropskih propisa koje nije moguće sprovesti”, saopštila je kompanija.
Evropska regulativa o transparentnosti i ciljanju političkih oglasa (TTPA) ima cilj da se suzbije manipulacija informacijama i strano miješanje u izborni proces.
Na snagu je stupila u aprilu 2024., ali će se njene ključne odredbe u potpunosti primjenjivati od 10. oktobra ove godine.
Prema novim pravilima, svaki politički oglas mora da sadrži oznaku transparentnosti, kao i jasne podatke o sponzoru, izbornom kontekstu, visini plaćenog iznosa i metodama targetiranja koje su korištene.
Meta podsjeća da je još od 2018. godine uvela alate koji omogućavaju veću transparentnost u vezi sa političkim i izbornim oglašavanjem, uključujući obavezan proces autorizacije za oglašivače i javno dostupnu arhivu oglasa. Međutim, kompanija ističe da nova regulativa donosi “neodrživ nivo složenosti i pravne nesigurnosti” kako za oglašivače, tako i za platforme koje posluju unutar EU. Zbog tih ograničenja, kako navode, korisnici u Evropi će ubuduće viđati manje relevantnih političkih oglasa.
Meta je ovu odluku objavila nedugo nakon što je i kompanija Google u novembru prošle godine najavila zabranu političkog oglašavanja u Evropi, takođe pozivajući se na nova pravila EU.
Ove promjene važe isključivo za teritoriju Evrope.
Ako bi Meta zabranila političko oglašavanje u BiH, naročito za vrijeme izborne kampanje, to bi imalo značajan uticaj na bh. političare.
Političke stranke i kampanje u BiH su u izbornoj kampanji trošile značajan novac na Facebook i Instagram oglase — ukupno oko 438.875 KM za 5.064 oglasa u jednom izbornom ciklusu.
Ograničenja bi značila: nemogućnost targetiranja publike, objava oglasa prije izbornog roka, ograničenja kod novih oglasa neposredno pred izbore. To bi dovelo do drastičnog pada dosega, naročito na RS-u, koja troši najviše, podaci su Istinomjera.
N1 BiH