U povodu obilježavanja Nove 1447. hidžretske godine Medžlis Islamske zajednice Zenica sinoć je organizovao prigodan centralni program u haremu Sultan Ahmedove džamije i Islamskog centra.
Sinoć je sa akšamom nastupio prvi dan mjeseca muharrema Nove hidžretske godine.
Program su izveli članovi hora imama Medžlisa Zenica a vaz je kazivao mr. Meho ef. Šljivo,voditelj Odjela za hatabet, vaz i iršad Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
–Ključna poruka hidžre je promjena,napuštanje svega lošeg i okretanje ka dobru jer je Poslanik a.s. rekao da nakon hidžre nema hidžre.
-Hidžra koju muslimani trebaju da prakticiraju je napuštanje svega što je loše a hod ka onome što je dobro,izjavio je uoči svečanosti muftija zenički hfz. prof. dr. Mevludin ef. Dizdarević.
–Hidžra je predstavljala prijelomni događaj u povijesti islama, s obzirom da je hidžra,kako to umni ljudi kažu,ono što je u prirodi izlazak sunca, to je hidžra za muslimansku civilizaciju i za cjelokupnu povijest islama i muslimana,naglasio je Meho ef. Šljivo.
Riječ hidžra etimološki označava seobu, dok sintagma hidžretu en-nebijji označava seobu Muhammeda, a.s. iz Mekke u Medinu, na koju se odlučio zbog stavova idolopoklonika prema islamu i muslimanima protkanih prijetnjama, uvredama, ismijavanjem njega kao Poslanika, a.s., i onoga čemu je pozivao – vjeri u Jednog Boga.
Spomenuta na preko trideset mjesta u Kur’anu, hidžra sa svojstvenim uzrocima, značenjima i porukama predstavlja povijesni događaj na osnovu kojeg sljedbenici islamske religijske tradicije računaju vrijeme. Za vrijeme vladavine drugog halife Omera, r.a., zvanično je uspostavljen muslimanski kalendar ili hidžretski kalendar koji vrijeme računa od prve hidžre 622. g.n.e. Utvrđivanje hidžretskog kalendara kao početka računanja vremena desilo se 17. godine nakon hidžre.
(Š.B.)
