Rizici i mjere prevencije od bujičnih poplava u BiH“ bila je tema predavanja koje je održao profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Muhamed Bajrić u okviru obilježavanja Svjetskog dana šuma. Pod ostalog, on je naglasio da su šume najefikasniji prirodni faktor koji smanjuje intenzitet erozivnih procesa.
Ove godine poseban fokus stavljen je na posljedice katastrofalnih poplava koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, Jablanicu, Konjic, Kreševo, Fojnicu i Kiseljak, uzrokujući ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.
U tom kontekstu, profesor Bajrić je u svom predavanju posebno upozorio na bujične poplave koje, uz klimatske promjene i neodgovarajuće upravljanje zemljištem, postaju sve češća i razornija pojava u BiH.
– Svjetski dan šuma prilika je da još jednom istaknemo neprocjenjivu ulogu šuma u očuvanju ekološke stabilnosti i zaštiti od prirodnih nepogoda. Šume su definitivno najefikasniji prirodni faktor koji smanjuje intenzitet erozivnih procesa – kazao je Bajrić.
Tamo gdje su kvalitetne šume, dodao je, postoje minimalni erozivni procesi, ali tamo gdje nema šuma a ima strmih padina, uglavnom je riječ o jakim erozivnim procesima.
– Koliko smo mi stvarno svjesni toga i koliko se radi na obnovi šuma, na pošumljavanju goleti, mogu slobodno reći, na minimalnom nivou, ili gotovo da ne postoji – kazao je Bajrić u izjavi za Fenu.
Podsjetio je da sve međunarodne direktive pošumljavanja ističu kao najvažniju mjeru u borbi protiv erozije.
– Kod nas se takve mjere ne provode na terenu. Od ukupne površine BiH, oko 25 posto vodi se kao slivovi bujičnog karaktera, a 90 posto površine ugroženo je erozivnim procesima različitim stepenom – naveo je on.
U razvijenim državama, ulaganja u preventivne mjere su jako visoka. Profesor Bajrić je kao primjer naveo Austriju koja na godišnjem nivou uloži između 100 i 150 miliona eura.
Mi smo, kazao je, siromašna država i teško je očekivati da ćemo toliko ulagati.
– Ali ono u što definitivno ova država mora uložiti, to je unapređenje sistema ranog upozoravanja, tzv. radarski sistem, kako bi se najava ekstremnih padavina što tačnije i što preciznije mogla prognozirati – naglasio je i dodao da postojeći sistem u hidrometeorološkim zavodima Republike Srpske i Federacije BiH ne može precizno da prognozira.
Radarski sistem, pojasnio je, prognozira sat vremena unaprijed i višestruko preciznije.
– S druge strane, svi rizični bujični tokovi treba da budu opremljeni automatskim kišomjernim stanicama, a koji u realnom vremenu prate količinu padavina, te na osnovu tih podataka oglašava se uzbuna, odnosno evakuira stanovništvo – pojasnio je Bajrić.
Ne možete nikad spriječiti materijalne štete, zaključio je, ali se takvim sistemima može osigurati da ne dođe do ljudskih žrtava.
Obilježavanje Svjetskog dana šuma već decenijama uključuje različite aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti šumskih ekosistema – od pošumljavanja i njege šumskih kultura, do naučnih i stručnih skupova.
Akademija nauka i umjetnosti BiH i Šumarski fakultet UNSA ostaju posvećeni promociji održivog upravljanja šumama i zaštite okoliša kroz naučno-istraživački rad i stručne inicijative.
FENA Kanita Aliagić, Foto: Hazim Aljović
