Sastanke sa nadležnim institucijama CIK traži iz razloga što budžet koji je usvojio Savjet ministara BiH ne predviđa uvođenje novih tehnologija.
Sastanke sa nadležnim institucijama CIK traži iz razloga što budžet koji je usvojio Savjet ministara BiH ne predviđa uvođenje novih tehnologija, međutim u CIK-u vjeruju da se kroz dalju proceduru taj novac može obezbijediti.
“Treba reagovati sada, ako to ne uradimo, o uvođenju tehnologija u izborni proces možemo samo sanjati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH, na posljednjoj sjednici.
Inače, budžet, kada je riječ o daljoj proceduri, treba da prođe i Predsjedništvo BiH, a zatim dođe pred poslanike Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Upravo iz tog razloga, dopis CIK-a ove sedmice otići će na adrese kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
“Okvirni proračun iznosi 112 miliona KM. Ova okvirna procjena je izvedena bez istraživanja tržišta i to isključivo na osnovu stečenih znanja na provođenju pilot-projekta i saznanja stečenih na našim studijskim posjetama”,rekla je na jednoj od prethodnih sjednica Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.
Na toj sjednici, CIK je razmatrao i Parlamentarnoj skupštini BiH uputio Izvještaj sprovedenih pilot-projekata uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH i Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH.
Što se tiče novca, od 112 miliona KM, prema studiji, 30 do 40 odsto tih sredstava treba uložiti u izgradnju softvera i tehničku podršku, a znatan dio preostalog novca za nabavku opreme. Najdalje, novac bi trebalo obezbijediti u aprilu kako bi se počelo sa pripremama za objavljivanje tendera, a već u maju ili junu, ukoliko se žele nove tehnologije na izborima 2026. godine, taj tender bi trebalo da bude i raspisan.
“Iako nekome iznos može izgledati abnormalno visok, fokus CIK-a bio je na održivosti sistema koji imamo i smatramo da će se, s obzirom na specifičnost opreme, moći koristiti u naredna četiri izborna ciklusa, na dva opšta i dva lokalna, što dugoročno predstavlja finansijsku korist i isplativost jer se smanjuje ručni rad, imamo bržu obradu podataka, manje je grešaka i štedi se na administrativnim troškovima”, rekla je Hadžiabdićeva.
Tokom rasprave Centralne izborne komisije, koja je na posljednje dvije sjednice razmatrala pitanje uvođenja novih izbornih tehnologija, može se zaključiti da, ukoliko se žele nove tehnologije na izborima, neophodan je angažman svih institucija te da, ukoliko se to ne uspije, krivac neće biti CIK, već politika.
Podsjećanja radi, na prethodnim lokalnim izborima prvi put u Bosni i Hercegovini su upotrijebljene nove tehnologije u izbornom procesu. Uvođenje tih tehnologija omogućeno je nametanjem Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita. Kasnije, na prijedlog Nenada Grkovića, poslanika Liste za pravdu i red, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH po hitnom postupku usvojio je izmjene Izbornog zakona BiH kojima se predviđa uvođenje elektronskog brojanja glasova na izborima 2026. godine, međutim te izmjene Izbornog zakona nikada nisu došle na dnevni red Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Akta.ba
