Bosanskohercegovački izvoznici suočavaju se s izazovima koji bi mogli dovesti do ozbiljnog kolapsa.
Snježana Köpruner, potpredsjednica Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH (UPFBiH) upozorila je na tešku situaciju u kojoj se nalaze bh. izvoznici, naglašavajući da je trenutna kriza možda čak i gora od one iz 2008. i 2009. godine.
Köpruner je na današnjoj konferenciji za novinare istaknula da se posljedice ove krize posebno osjećaju na zapadnom tržištu.
“Njemačka, naš glavni izvozni partner, posebno u metalskoj industriji, trenutno se suočava s velikim padom. Ove promjene negativno utiču na naš izvoz i u velikoj mjeri destabilizuju tržište”, rekla je.
Ova situacija postaje još kritičnija kada se uzmu u obzir posljedice povećanja minimalne plate.
“Vlada je imala dobru namjeru kada je uvela povećanje minimalne plate, ali efekat je bio sličan bacanju bombe među sve nas. Iako je važno da razgovaramo o temama koje su zanemarene proteklih godina, efekti ovog povećanja su bili teški, posebno za kompanije koje nisu u profitabilnijim sektorima kao što su koža i obuća”,dodala je Köpruner.
Uvođenje takse na CO2
Jedan od ključnih problema s kojima se izvoznici suočavaju u narednom periodu je i mehanizam prekograničnog usklađivanja cijena ugljika (CBAM).
“Uvođenje takse na CO2 dodatno će smanjiti konkurentnost naših izvoznika, jer trenutno nemamo zakone i podzakonske akte koji se odnose na obnovljive izvore energije”, objasnila je.
Köpruner je ukazala na činjenicu da su bh. izvoznici pod dodatnim pritiskom zbog ograničenja vezanih za kretanje vozača.
“Naši vozači ne mogu provesti više od 90 dana u EU, što dodatno otežava transport i poslovanje. Ako se ovo pitanje ne riješi, bit ćemo primorani da tražimo transportne firme iz EU, što će stvoriti dodatne troškove i otežati nam pristup tržištima”, istakla je.
Izvoznici su također zabrinuti zbog nedostatka jasne strategije i podrške vlasti u ovom teškom periodu.
Osloboditi kompanije od prekomjernih nameta
“Ono što nam je najpotrebnije sada su reforme koje će osloboditi naše kompanije od prekomjernih nameta. Tokom proteklih deset godina, poslodavci su tražili promjene fiskalnih i parafiskalnih nameta, ali nažalost, bez značajnih pomaka”, kazala je Köpruner.
Köpruner je završila svoje izlaganje pozivom na hitne mjere i dijalog između vlasti i poslovne zajednice.
“Ovo je prilika da se vlasti uključe i počnu rješavati probleme s kojima se suočavamo. Kako bismo preživjeli i ostali konkurentni na međunarodnom tržištu, neophodno je da se hitno fokusiramo na reforme koje će omogućiti održivost našeg sektora”, zaključila je.
Ova situacija ne zahtijeva samo pažnju medija, već i brzu reakciju vlasti kako bi se osigurala budućnost bh. izvoznika i čitave privrede. Ako se trenutni izazovi ne riješe, bh. ekonomija bi mogla doživjeti teške posljedice koje će se odraziti na sve građane.
Akta.ba
