Uporedo s povećanjem najniže plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, rastu i cijene prehrambenih proizvoda. No, ni isplata minimalca ne odvija se kako bi trebalo. Sve je više prigovora na poslodavce koji nalaze načine da zaobiđu ovu odluku, i apela na Poreznu upravu FBiH da reaguje.
Povećava se broj prijava nezadovoljnih radnika koji traže hitnu reakciju nadležnih. Međutim, pred kamere ne smiju jer se, kako kažu, boje posljedica kroz mobing i diskriminaciju na poslu.
“Poštovani, da li možete, molim vas, da izvršite inspekcijski nadzor u kompaniji… Kompanija je, prilikom povećanja minimalca prekinula sa isplatom toplog obroka, a do povećanja minimalca je uredno isplaćivan kao sastavni dio plate”, samo je jedna od prijava.
Iako je odluka o povećanju najniže plate u FBiH trebalo da ide u korist radnika, pokazalo se da, ipak, neće biti tako. Određen broj poslodavaca ponovo traži načine kako da zaobiđe ovu odluku Vlade o povećanju i ponovo preko leđa radnika ostvari profit.
Za komentar smo pozvali i predstavnike Udruženja poslodavaca FBiH, koji će se, kako kažu, o svemu očitovati sutra, na konferenciji za medije. Jesu li pojačali inspekcijsku kontrolu poreskih obveznika, budući da su to i najavili, te do kakvih rezultata dolaze, pitali smo i Poreznu upravu. Odgovor još čekamo.
“Nažalost, ljudi su toliko maštoviti da uvijek nađu tzv. ‘rupu’ kako da mogu nešto primijeniti, ostvariti na drugi način. Odmah sam znao da će oni biti domišljati na taj način da formalno možda to i ispune, ali suštinski da se nađe cijeli niz načina kako da se to izbjegne i tu je, na kraju, na gubitku država”, pojašnjava Željko Šain, profesor ekonomije.
Odriješene ruke poslodavcima koji žele da izbjegnu isplatu uvećanog iznosa minimalca, daje nepostojanje kolektivnog ugovora, posebno u realnom sektoru, gdje sve veći broj njih i nalazi način da uštedi na zaposlenima.
“Ovo smo i očekivali, da će u nekim, pogotovo, malim kompanijama, u tu minimalnu platu od 1.000 KM, uračunavati i topli obrok i prevoz. Postoji ozbiljan strah da pojedini poslodavci budu tražili od svojih zaposlenih da im određeni iznos novca vrate u gotovini, kada prime platu”, kaže Rubina Čengić, analitičar i novinar.
Naši sagovornici ističu da je najniža plata trebalo da bude povećana mnogo ranije, ali da je sve ovo moglo da bude izbjegnuto, da se nije išlo obrnutim redom, odnosno, da je, najprije, usvojen set fiskalnih reformi.
Do tada, građani se, uz sve ovo, susreću s novim poskupljenjima. U pojedinim pekarama razlika je očigledna. U posljednje četiri godine hljeb u BiH skuplji je za čak 117%. Poskupljenja od 10-15% od narednog mjeseca najavili su i drugi pekari. S druge strane, bez obzira na rast cijena materijala, cijene zanatskih usluga još nisu povećane.
“Što se tiče nas, iste su cijene. Jeste malo standard veći, više i nama treba, ali malo više radimo da ne bi dizali cijene”, kaže Admir Bećiragić, iz Udruženja Majstori.
A od petka, kada je najavljen novi bojkot trgovina, trebalo bi da krene i novo, tromjesečno, snižavanje i zaključavanje oko 50 proizvoda u FBiH. Ne luksuznih, nego osnovnih životnih namirnica, uvjeravaju nadležni. Struka nije optimistična.
“Nama trebaju sistemska, a ne ‘ad hoc’ rješenja. Ovo je da se samo pređe iz jednog kratkog perioda u neki drugi, da se muke olakšaju danas, a već te muke, ali u većoj mjeri, dolaze prekosutra”, ističe profesor Šain.
Sistemska rješenja, profesor Šain vidi u jedinstvenoj ekonomskoj politici. Jer, kako pojašnjava, razjedinjenost po entitetskim i kantonalnim politikama skuplja je od bilo kakvih marži ili zaključavanja cijena.(N1)
