Pred federalnim parlamentarcima bi se 28. januara trebale naćin izmjene Krivičnog zakona FBIH kao i Zakon o zaštiti nasilja u porodici FBIH. Kako su za N1 kazali iz Organizacije “Glas žene” oni su predložili dva amandmana koja su, kako navode, dobila podršku parlamentaraca. Navedenim amandmanima, ističu, bila bi poboljšana zakonska regulativa i žrtve bi imale pomoć institucija koje bi imale alate na raspolaganju da reaguju.
Neira Raković, program menadžerica u Organizaciji “Glas žene” za N1 je kazala da su predložili dva amandana Krivičnog zakona FBiH.
“Naši amandmani se odnosni na uvođenje posebnog člana 166a – Teško ubistvo žene (rodno zasnovano ubistvo) i glasi :
Prvi glasi: Ko počini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
U drugom je navedeno: Pri utvrđivanju krivičnog djela iz stavka 1. ovoga člana uzet će se u obzir da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti, ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno utemeljenom nasilju”, kazala je Raković.
Također, predviđene su i druge izmjene zakona.
“Osim toga predložili smo izmjene člana 2. kojim je propisano značenje izraza u Krivičnom zakonu na način da se iza stava 36. dodaju stavovi 37., 38., 39. i 40. kojim se definiraju pojmovi rod, nasilje, rodno zasnovano nasilje i ženska smatrajući da su ključni kako bismo osigurali da se u sudskoj praksi dosljedno primjenjuje predloženo krivično djelo femicida”, objasnila je Raković.
Podršku izmjenama zakona dala je i nadležna Komisija za jednakopravnost spolova u FBiH.
“Podršku amandmanu za izmjene i dopune Krivičnog zakona u svjetlu izmjene člana 166. odnosno uvođenja Rodno zasnovanog ubistva žene kroz formulaciju Teško ubistvo žene, kao jasan stav definisanja ovog velikog društvenog problema podržala je većina članova Komisije. Ostaje da nakon aktivne rasprave na parlamentarnom zasjedanju nastavimo sa praćenjem svih konkretnih aktivnosti na donošenju podzakonskih akata, ali i provođenju zakona. Sukladno rezultatima glasanja u Parlamentu FBiH nakon iznošenja svih argumenata za stavove koji su plasirani putem uloženih amandmana i Komsija će planirati naredne akivnosti na rješavanju svih otvorenih pitanja u oblasti prevencije i borbe protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama kao i sankcionisanja nasilnika i otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja”, istakla je Alma Kratina, predsjedavajuća Komisije za jednakopravnost spolova, Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BIH.
Šta je za žrtve važno?
Najvažnije je u svemu zaštititi žrtve koje očekuju i podršku i pomoć institucija i da tu pomoć dobije pravovremeno.
“Za žrtvu je najvažnije da dobije zaštitu od institucija koje su dužne da je štite ( policija, tužilaštvu, sud) a da bi se to moglo postići na način adekvatan za žrtve, ondje je potrebno da institucije imaju alat u rukama a to su zakoni koji im omogućavaju postupanje, procesuiranje i kažanjavanje. Zbog toga je važno da se uvede femicid kao posebno kao krivično djelo u Krivični zakon FBIH prea našem Amandmanu. Žrtvi je također bitno da tu zaštitu dobije pravovremeno jer to daje garanciju da se neki teži oblici nasilja mogu prevenirati kao što ubistva žena. U tom kontekstu službenici koji postupaju po prijavi nasilja dužni su praviti procjene rizika za svaku žrtvu i tretirati svaki slučaj ponaosob i u procjenama postupati odgovorno. Svakako nesmijemo zaboraviti da je važna podrška porodice i okoline”, navela je Emira Mizić, predsjednica Udruženja „Tim volim život“ iz Cazina.
“BiH potpisala Istanbulsku konvenciju koju ne poštuje”
S obzirom na to da je BiH 2013 godine potpisala Istanbulsku konvenciju odnosno Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i kućnog nasilja, stručnjaci iz ove oblasti ukazuju da BiH ne poštuje dokumente koje je potpisala. Tako Branka Mašić Žigante, penzionisana sutkinja Višeg prekršajnog suda Hrvatske koja je eudkatorica nosilaca pravosudnih funkcija o primjeni Istanbulske konvencije navodi da svaka država koja potpiše Istanbulsku konvenciju dužna je kriminalizirati svaki oblik zlostavljanja žena.
“Istanbulska konvencija propisuje što je rodno zasnovano nasilje nad ženama a femicid je najteži oblik rodno zasnovanog nasilja nad ženama . Načelo rodne ravnopravnosti je jedno od temeljnih ljudskih prava pa je i to opravdani razlog da se djelo femicida propiše kao posebno kazneno djelo. Mnoga istraživanja, statistike ukazuju na pogubnu brojku ubijenih žena. Prava pravna kvalifikacija djela i propisane kazne kao i omogućavanje vođenja statistike omogućili bi mogućnost ranog preveniranja i sprječavanja ubojstava žena/ femicida / a adekvatne sankcije podigle bi generalnu prevenciju cijelom društvu i uputile poruku muškarcima da mijenjaju steteotipe ponašanja i da imamo zdravo društvo koje postuje rodnu ravnopravnost”, rekla je Žigante.
Činjenica je, navodi Žigante, da bi Izmjene Krivičnog zakona FBiH bile urađene i po evropskim direktivama.
“Zaboravljamo činjenicu da muškarci često poslije femicida izvrše samoubojstvo, i na taj nacin ostaje društvo i bez njih a posebno djeca bez oba roditelja. Sadašnje predložene izmjene i dopune KZFBiH preskocile su zahtjeve Istanbulske konvencije i odnose se na djelomicno preuzimanje odredbi Direktive EU od 2024 god. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici koja se temelji na Istanbulskoj konvenciji”, dodala je.
Femicid kao posebno krivično djelo u Hrvatskoj
Nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović kada je Nermin Sulejmanović ovaj stravični zločin prenosio uživo na društvenim mrežama u Hrvatskoj su uveli posebno krivično djelo “Teško ubojstvo ženske osobe” izmjenama Kaznenog zakona. Aleksandar Maršavelski vanredni profesor na Katedri za krivično pravo koji je predsjednik Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu objašnjava da je učestvovao u definisanju ovog novog krivičnog djela, jer je bio i na diskusijama kada se femicid uvodio kao oblik teškog ubistva u Krivičnom zakonu Sjeverne Makedonije.
“Pokušao zadaviti svoju bivšu partnericu i dobio samo 2 godine zatvora”
*Također, u Hrvatskoj sam proveo istraživanje sudske prakse i uočio da se najmanje polovica ubojstava žena pogrešno kvalificira kao obično ubojstvo umjesto kao teško ubojstvo. To je čvrsti pokazatelj kriminalno–političke opravdanosti uvođenja ovog kaznenog djela – da se omogući adekvatno kažnjavanje ovog najtežeg oblika nasilja nad ženama – jer za teško ubojstvo je propisana dvostruko veća kazna nego za obično ubojstvo. To je slučaj i u Krivičnom zakonu Federacije BiH gdje je za obično ubistvo propisana kazna od najmanje 5 godina zatvora, a za teško ubistvo najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. Upravo razlika u minimalnoj propisanoj kazni čini značajnu razliku u sudskoj praksi, a to se posebno vidi u slučajevima pokušaja femicida gdje sud može ublažiti kaznu ispod zakonskog minimuma. Primjerice, u jednom predmetu koji sam tada istraživao je počinitelj pokušao zadaviti svoju bivšu partnericu i dobio samo dvije godine zatvora”, kazao je Maršavelski.
“13 femicida u 2024.”
Predstavio je Maršavelski i podatke u Hrvatskoj za 2024. godinu kada je riječ o femicidu.
*Osim strožeg kažnjavanja, ovim izmjenama koje su na snazi od aprila 2024. ukinuta je i zastara za femicid. Dokaz da se nova odredba primjenjuje jest da je od tada do kraja 2024. policija prijavila ukupno 13 femicida po novom članku 111.a Kaznenog zakona. Izmjene su stigle u pravo vrijeme jer je u 2024. zabilježeno čak 18 femicida. Podignuto je i više optužnica, ali točan podatak o potvrđenim optužnicama još nije dostupan jer je potrebno nekoliko mjeseci da se provede istraga, a zatim da se podignu optužnice i da se one potvrde pa će ovi podaci biti vidljivi tek u ovoj godini kada ćemo imati i prve presude. Upravo je potreba adekvatnog statističkog praćenja femicida bio i razlog da se uvede kao posebno krivično djelo, umjesto u okviru neke od postojećih okolnosti teškog ubojstva*, objasnio je Maršavelski.
Za Maršavelskog porazno je da je Hrvatska prije reagovala kada je riječ o femicidu i njegovom uvrštavanju kao krivičnog djela nego BiH gdje se dogodio stravični slučaj u Gradačcu.
*Također, u 2025. godini ćemo vidjeti i kako će ovo novo kazneno djelo, a i uvođenje rodno utemeljenog nasilja nad ženama kao otegotne okolnosti kod svih drugih kaznenih djela, utjecati na broj femicida. Vjerujem da će ova nova zakonodavna rješenja polučiti rezultate i da ćemo u ovoj i narednim godinama imati manje femicida jer počinitelji nasilja nad ženama će biti osuđivani na višegodišnje zatvorske kazne, što će ih već samo po sebi onemogućiti da ponovo čine takva teška krivična djela. Također, smatram da je to ispravan put i za Bosnu i Hercegovinu te sam zbog toga i surađivao s organizacijom Glas žene koja je inicirala amandman. Bilo bi paradoksalno da je brutalno ubojstvo u Gradačcu utjecalo na zakonodavca u Hrvatskoj da uvede femicid kao teško ubojstvo, a da se to ne učini u Bosni i Hercegovini gdje se taj zločin i dogodio. Zbog toga smatram da to trebaju svi entiteti prihvatiti u svoje krivično zakonodavstvo*, naveo je Maršavelski.
Na kraju treba istaći i poraznu činjenicu da ne postoje tačni statistički podaci o broju ubijenih žena u BiH.
Klix.ba
