Danas je Svjetski dan romskog jezika. Shodno odluci UNESKO-a iz 2015.godine obilježava se uglavnom u zemljama u kojima žive Romi.
U Bosni i Hercegovini su najbrojnija nacionalna manjina, ali većina ih, pa i u Zenici, ne govori maternjim jezikom. Hatija Šuvalić je pred kamerama TV Zenica ipak čestitala 05. novembar- Svjetski dan romoskog jezika. Njene riječi razumije većina od ukupno 2.500 roma u ovom gradu, gdje živi 40 godina, ali ova romkinja makedsnskog, odnosno srbijanskog porijekla je baš među rijetkima koji i govore romski. Naučila ga je od svojih roditelja, a sada u svojoj porodici je jedina koja zna pričati romski. “Djeca ne uče romski radi škole, jer pomiješali bi jezik, a bolje je da pričaju bosanski kao i sva druga djeca i narodi, kaže Hatija.
Refik Crnalić je predsjednik jednog od udruženja Roma u Zenici, Udruženja nacionalnih manjina. On i troje njegove djece su završili srednje škole, zaposleni su, ali niko ne govori romski jezik. “U mene roditelji nisu ništa pričali, samo kad su nekada trebali nešto da sakriju pričali sun a romskom, ali razumijem mnoge stvari, znam brojati na romskom itd. A danas je naš dan, znači nam mnogo, izmešu ostalog da ne zaboravimo svoj jezik, za nas je velika privilegija znati maternji jezik iako većina nas ga ne zna. Htjeli smo pokrenuti inicijativu da u školama djeca uče romski jezik, kao što imaju vjeronauku, ali nema ništa od toga jer nema ko učiti djecu, nemamo sredstava, a to je do nas koliko I do sistema vlasti u ovoj državi, kaže Crnalić.
Osman Šuvalić je protekle četiri godine bio gradski vijećnik, ali za svog mandata nije pokretao inicijativu da se romski jezik uvede u škole, kao što to ima obrazovni sistem u Tuzlasnkom kanton. “Nama je stalo do očuvanja romskog jezika, starosjedioci su govorili romski, ali današnja omladina ne govori. Mi smo bili pokrenuli školu da se djeca edukuju i uče, poput onoga što imaju Vitez, Tuzla I neke druge sredine, ali na tome s estalo. I do nas je, jer nismo bili u kontaktu sa ministarstvima I ostalima da bi djeca stvarila pravo na to, kaže Šuvalić.
I mnoge druge loklane sredine u BiH, poput Zenice, ne pridaju značaj ovom pitanju, mada je Prvi kongres Roma održan davne 1971. godine u Londonu, a UNESKO je 2015.godine svojom odlukom uveo obavezu da se u svijetu, posebno u zemljama u kojima žive Romi, današnji dan, 5. novembar obilježava kao Svjetski dan romskog jezika.
Nije da Romi u Zenici nisu svejsni ovog datuma i značaja maternjeg jezika za vlastitu kulturu, tradiciju i običaje, ali nedostaju konkretni koraci na tome. A zbog činjenice da je romski jezik nestandardizovan i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava viši nivo socio- lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika. Njegovom standardizacijom direktno se utiče na kvalitet obrazovanja, ali i na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnog identiteta. (S. G.)
