Putopisna knjiga „Tragom bosanskih priča istoka“, autora Hamze Ridžala, predstavljena je sinoć u Gradskoj biblioteci u Zenici u okviru Mjeseca knjige. Radi se o nastavku prve, komercijalno vrlo uspješne knjige „Put svile“.
Hamza Ridžal je očito pogodio šta čitalačka publika želi što dokazuje sinoć prepuna čitaonica Gradske biblioteke. „Tragom bosanskih priča istoka“ plod je jednomjesečnog istraživačkog putovanja Ridžala i njegovog prijatelja Ahmeda Šarića jugozapadnim dijelom drevnog puta svile. To su prostori Turske i Jordana.
Putem svile, kaže Hamza Ridžal, nisu prolazile samo robe nego i ideje, religije, filozofije, arhitektonski koncepti, muzika i književnost. Prije stoljeće i po, u velikim gradovima na tom prostoru, izuzetan trag su ostavili i Bošnjaci. Moj saputnik Ahmed i ja smo tokom prošlogodišnje ekspedicije obišli i u ovoj knjizi obradili priče o 27 građevina koje su Bošnjaci podigli širom istoka. Recimo, dođete u jedan Dijarbakir, grad koji je dalje od Istanbula nego smo mi sada, iako jeste na području Turske, iznad Iračko-sirijske granice, i tu nađete pet vakufa koje su Bošnjaci ostavili. Sve što je vrijedno u tom gradu jesu izgradili ljudi iz Bosne. Uglavnom su to Sokolovići, Behram paša Sokolović, Hasan paša, Delihusref paša i tako dalje.
Tražio je Ridžal i potomke hercegovačkih Bošnjaka koji su prije 150 godina prošli kroz Tursku i stigli do Palestine. U gradu Cezareji još stoji džamija iz 1884. godine koju su podigli Bošnjaci. Zajedno sa Palestincima protjerani su 1948. stvaranjem države Izrael. Danas su u Jordanu i sačuvali su prezime Bošnjak.
„Dođete u Aman, grad sa četiri miliona duša i dva cijela dana ostavite hodajući od kafane do kafane, po restoranima, pijaci.., raspitujući se za one, koji pored svog ličnog imena ponosito pišu prezime Bošnjak. Bogu hvala, uspjeli smo pronaći i obići dvadesetak takvih porodica i zabilježiti njihove priče. Ono što je meni bilo nepojmljivo je da smo našli ljude koji govore bosanski jezik, a radi se o četvrtoj i petoj generaciji naših ljudi“, kaže naš sagovornik.
Potomci hercegovačkih Bošnjaka u Jordanu sačuvali su arhaični oblik bosanskog jezika.
„Ja sam studirao književnost i jezik je nešto čime se intenzivno bavim. Svo vrijeme sam samog sebe morao baždariti, da tako kažem, kako uopće postaviti pitanje tim ljudima, a da im ono bude razumljivo. Tu sam imao priliku vidjeti koliko se bosanski jezik promijenio u posljednjih 150 godina. Smatram da je to najvrijedniji dio ove ekspedicije“, zaključio je Ridžal.
Hamza Ridžal naredne godine ulazi u projekat „Tragom Bošnjaka“ i putuje na sjever Afrike, u Tunis, Alžir i Maroko gdje postoje zajednice Bošnjaka koje su sačuvale svoj maternji jezik. (D. Travar)
