Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH „Promjena narativa o samoubistvu“ tema je prevencije samoubistva u period 2024-2026, koja zahtijeva sistemsku promjenu. Radi se o prelasku iz kulture tišine i stigme, u kulturu otvorenosti, razumijevanja i podrške.
Cilj je podizanje svijesti o važnosti promjene narativa o samoubistvu i transformacije načina na koji doživljavamo ovo složeno pitanje. U Bosni i Hercegovini, u posljednje četiri godine (od 2020. do 2023.), 1.431 osoba počinila je samoubistvo, podaci su kojima raspolaže Centar za sigurnosne studije. Šta treba uraditi pitali smo struku.
“Mora postojati iznimno razumijevanje takozvanih značajanih drugih, dakle to je obitelj, komšije, prijatelji, poznanici, bliske osobe u bilo kojem smislu te riječi. Taj širi društveni kontekst također mora postati na neki način otvoreniji u toj priči. Pokazati veću spremnost prihvatanja toga. Dakle, ne smije se osoba koja je suicidalna ili koja priča o suicidu ili koja poteže pitanje, to je takozvani vapaj “u pomoć”, ne smije se posmatrati kao neko ko je problematičan ili ko je, on je suicidalan. Ne on je osoba koja isto kao što imate visok tlak ili visok šećer. Vi sada reći da čovjek ima visok tlak pa to je njegov problem on se nervira. Morate ga ordinirati nekako, morate ga liječiti morate mu spustiti taj tlak inače će doći do moždanog udara, do srčanog, do pucanja nekih krvih sudova u oku, nešto će se desiti”, rekao je prof. dr. Dženan Skelić, psiholog.
Samoubilačko ponašanje tiče se pojedinaca i zajednica širom svijeta i duboko utiče na porodice i zajednice kao univerzalni izazov sa milionima pogođenih. Pored realiziranih samoubistava, postoji mnogo više onih koji pokušavaju samoubistvo ili imaju ozbiljne misli o samoubistvu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da više od 700 000 ljudi premine zbog samoubistva svake godine te navodi podatak da se gotovo 77% samoubistava u svijetu dogodi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
