Ljetno računanje vremena završava se u nedjelju 29. oktobra.
Ovo pomjeranje kazaljki tehnički se izjednačava sa potencijalnim dodatnim satom sna, međutim prema riječima ljekara, resetovanje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalni ritam.
Moglo bi se reći da će nam dodatni sat značiti, duže ćemo spavati, međutim, ipak ima utjecaja na psihičko i fizičko zdravlje. Naime, prema tvrdnjama stručnjaka, pomjeranje vremena može “izbaciti” naše tjelesne satove iz usklađenog ritma.
Pomjeranje sata unazad utječe na cirkadijalne ritmove tijela – fizičke, mentalne kao i promjene ponašanja.
Naš organizam očekuje da se određene stvari dogode u određeno vrijeme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vrijeme svaki dan.
Kada promijenite tu rutinu, čak i za sat vremena, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju. Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vrijeme na satu, što može odbaciti vrijeme nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u tijelu (kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcionisanje).
Nedostatak sunčeve svjetlosti potiskuje proizvodnju dva važna hormona: melatonina koji izaziva san i serotonina, koji igra ključnu ulogu u ravnoteži raspoloženja.
Podsjetimo, Evropska unija najavila je prije nekoliko godina da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, ali se to još nije dogodilo. (Faktor.ba)