Danas je trideseta godišnjica otkako se širom svijeta obilježava Međunarodni dan slobode medija, utemeljen od strane Ujedinjenih naroda s ciljem podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.
Prema Svjetskom indexu medijskih sloboda Reportera bez granica naša država je prošle godine pala za devet mjesta i nalazila se 67. poziciji, poslije svih zemalja okruženja, osim Srbije. Ako znamo da je sloboda medija ključni stub demokratije i osnova na kojoj se grade društva u kojima se poštuju građanska prava i temeljne slobode, onda je jasno u kakvim okolnostima u BiH djeluju mediji i sami novinari i novinarke. Poznata zenička novinarka Federalne televizije u penziji Gordana Ristović-Muslija ističe kompleksnost novinarske profesije posebno za ženu u elektronskom mediju.
“Rad u elektronskom mediju podrazumijeva prije svega timski rad. Također i terenski i rad u studiju, vrlo često bez radnog vremena. Za ženu je poseban izazov takav rad, jer se desi da nakon više sati provedenih na terenu novinarka nastavlja rad u studiju kada se od nje očekuje da izgleda lijepo, da je profesionalna. Da ne govorimo o usklađivanju tih sa privatnim obavezama, porodičnim. Ipak povrh svega toga najteže nam je kada se dešavaju pritisci. Svaki novinar ili novinarka su se susreli sa pritiscima i nastojanjima da se utječe na njihov rad, njihovu novinarsku priču. Ne moraju to biti otvoreni i direktni pritisci, često su to neke pozadinske radnje koje novinara stave pred svršen čin, pred zid, s kojima se nije lako nositi”.
Kolegica Ristović aludira na različite vrste pritisaka, među kojima su svakako i oni politički. Politika koje bi u svakoj od zemalja trebalo da se zalažu, podstiču i unaprijeđuju vladavinu prava i slobodu govora. Specifikum ovog principa moderne demokratije posljednjih godina jesu katastrofalni efekti informacionog haosa koji su posljedica djelovanja globalizovanog i neregulisanog onlajn informativnog prostora, a koji podstiče širenje lažnih vijesti i propagande. Poseban je dio izvještaja Reportera bez granica za prošlu godinu bio o navali dezinformacija putem ineternet medija. Sve je interesntnije i tzv. “građansko novinarstvo”, sve veći broj informacija, videa, pa čak i sve popularnijih podkasta, koje rade neprofesionalci, osobe koje nisu novinari ili novinarke. Internet je čini se odavno prestigao televiziju kao do sada najutjecajniji masovni medij. Šta o tome misli iskusna novinarka, diplomirana žurnalistkinja sa 40 punih godina staža u printanom i elektronskom, novinarstvu.
“Duboko sam uvjerena da upravo zbog važnosti demokratskih procesa u svakoj zemlji televizije neće gubiti. Štaviše televizije su medij na koji treba da se ugledaju i komercijalne televizije, ali i svi učesnici i kreatori internet-novinarstva. To pod uslovom da ulažu u svoje ljude, profesionalce i da prate tehnologije, da ne odustaju”, ističe Ristović-Muslija.
Svim medijskim profesionalcima, novinarima i novinarkama čestitamo Međunarodni dan slobode medija. (A.H.)
