BiH i dalje čeka prvu tranšu iz Plana rasta, jer nije usaglasila Program reformi. Šta će donijeti sloboda kretanja medicinskih radnika u regiji?
BiH i dalje čeka prvu tranšu iz Plana rasta, jer nije usaglasila Program reformi. Brisel i dalje vrata drži otvorenim i mnogo je posla koji treba uraditi. Za realiziranje prioriteta Berlinskog procesa predstoji i posao usklađivanja zakonodavstva sa evropskim standardima. Šta će donijeti sloboda kretanja medicinskih radnika u regiji kada se za to steknu preduslovi?
Regionalna saradnja nudi brojne mogućnosti, ali otvaranje tržišta i sloboda kretanja radne snage i prijetnja je bh. zdravstvu, jer su uslovi rada za zdravstvene radnike u regiji veoma primamljivi. Sporazumi o priznavanju univerzitetskih diploma i profesionalih kvalifikacija za određene profesije rezultati su Berlinskog procesa, javlja Federalna.ba.
“Mi bismo imali 2,3 ili 2,4 ljekara na hiljadu stanovnika. U Srbiji je taj broj 3,3 ili 3,4 a u Hrvatskoj 3,1 ili 3,2. U Austriji, Norveškoj i Poljskoj je 5, a u drugim zemljama i 6. Ili planirati da imamo uvoz zdravstvenog kadra iz zemalja iz kojih mi već uvozimo radnike u drugim sektorima – Bangladeš, Pakistan, Nepal, Filipini”, objašnjava prof. dr. Zaim Jatić, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Centar.
SITUACIJA ZASAD NIJE ALARMANTNA
U primarnoj zaštiti KS-a situacija zasad nije alarmantna, iako su ljekari deficitarno zanimanje.
“Bolnice su raspisale konkurse za veliki broj specijalizacija, taj broj specijalizacija prelazi broj doktora koji mi imamo. Raspisan je konkurs za veliki broj ljekara, ali ih trenutno nema na birou za naše potrebe tako da će Dom zdravlja čekati septembar ili oktobar, kad će se pojaviti nova generacija ljekara sa fakulteta”, ističa Jatić.
Pranvera Kastrati, šefica Programskog odjela Vijeća za regionalnu saradnju, navodi da je do 2020. godine 30.000 zdravstvenih radnika iz Zapadnog Balkana radilo u Njemačkoj – najviše iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Jedan od prioriteta Berlinskog procesa je ukidanje vizog režima, što u praksi sa Kosovom nije zaživjelo.
“Za dolazak građana Kosova u BiH je nametnut veoma strog vizni režim i dolazi u obzir boravak u maksimalnom trajanju od 5 dana ukoliko se odobri. To je nedovoljno čak za boravak, a da ne govorim o odobrenju zaposlenje – to je nemoguća misija”, upozorava Elvira Dushi, predsjednica Zajednice Albanaca u BiH.
Politolog Haris Ćutahija podsjeća kako na državnom nivou dio koalicije podržava bezvizni režim sa Kosovom, dok je drugi dio striktan u tome da ne priznaje Kosovo kao državu.
Istovremeno, bh. građani koji putuju na Kosovo nemaju problem.
“Svi nosioci ličnih karata i građani BiH imaju mogućnost da bez vize idu na Kosovo i kad je u pitanju obično putovanje i kad je u pitanju unapređenje u smislu obrazovanja ili specijalizacije”, napominje Dushi.
Dženan Omanović, šef Odsjeka u centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja dodaje kako se na osnovu ekonomskog povezivanja puno lakše rješavaju i politička pitanja.
HARMONIZACIJA PROPISA
Predstoji harmonizacija propisa sa evropskim standardima, ali i definisanje statusa osoba koje u BiH dolaze zbog posla i potrage za utočištem.
“Boravište radnika i studenata u BiH trebalo bi biti na drugačiji način defnisano propisima jer je trenutno na isti način definisan boravak stranog radnika, izbjeglice, azilanta, lica pod zaštitom”, naglašava Omanović.
Pomoćnik ministra za rad FBiH Edis Imamović izjavio je kako se u narednom periodu može očekivati da će doći do nedostatka medicinskog kadra ako zemlje Zapada još više otvore svoje granice.
Nedostatak radne snage i zadržavanje radnika postaje hroničan problem jer su uslovi rada u EU neuporedivo bolji u odnosu na region. Implementacija Berlinskog procesa, kao mosta Zapadnog Bakana prema EU, nije zadovoljavajuća i treba je popravljati, ali zato političari moraju uraditi svoj dio posla.
Federalna.ba/akta.ba
