Međunarodni dan djevojaka u IKT (informacijsko-komunikacijske tehnologije) sektoru obilježava se četvrtog četvrtka u travnju kako bi se podigla svijest o potrebi za više djevojaka i žena u sektoru informacionih i komunikacijskih tehnologija.
U razgovoru za Fenu dr. sc. Andrea Miljko, pročelnica studija Informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, ocijenila je kako se u Bosni i Hercegovini primjećuje napredak kada je u pitanju položaj žena u IKT sektoru.
“Sve češće susrećemo žene koje rade kao programerke, analitičarke, dizajnerice digitalnih sučelja, edukatorice i stručnjakinje za sigurnost na internetu, što pokazuje da je ovo područje sve otvorenije i pristupačnije. U usporedbi s tehnološki razvijenijim zemljama, najveća razlika primjećuje se u zastupljenosti žena na vodećim pozicijama. Ipak, ohrabruje činjenica da sve više žena upisuje IKT studije, sudjeluje u stručnim edukacijama i radi na razvoju digitalnih rješenja”, – kazala je Milljko.
Ti pozitivni pomaci, dodala je, jasno ukazuju na trend promjena i stvaranje stabilne osnove za još snažniji doprinos žena digitalnom razvoju Bosne i Hercegovine.
Povijesna uloga žena u IKT sektoru
Profesorica Milljko osvrnula se na povijesnu ulogu žena u razvoju informatičkih znanosti, podsjetivši da jedna od najistaknutijih žena u povijesti računalstva bila je grofica Ada Lovelace, britanska matematičarka iz 19. stoljeća, koja se danas smatra prvom programerkom.
“U 20. stoljeću, tijekom Drugog svjetskog rata i ranog razvoja elektroničkih računala, žene su odigrale ključnu ulogu u složenim proračunima koji su bili temeljni za tehnološki napredak, vojnu strategiju i istraživanje svemira. Među njima se istaknula Grace Hopper, stručnjakinja za računalne znanosti i inovatorica čiji je doprinos bio presudan za razvoj modernih programskih jezika. Osim njih, postoji niz izuzetnih žena koje su svojim znanjem, radom i upornošću oblikovale razvoj digitalnih tehnologija – od algoritama i softverskih sustava do suvremenih inovacija u umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti. Njihova imena možda nisu uvijek u prvom planu, ali njihov doprinos temelj je današnjeg digitalnog svijeta”, istaknula je.
Po njezinim riječima, brojne žene svojim radom danas doprinose razvoju algoritama, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnost.
“Sve više žena gradi karijere u IKT sektoru, a njihov doprinos u tehničkim i razvojnim timovima postaje sve uočljiviji. Iako još postoji neravnoteža, osobito na vodećim pozicijama, raste interes i podrška kroz obrazovanje i tržišne inicijative”, rekla je Miljko.
Dodala je kako danas žene imaju sve više prilika za ulazak u IKT sektor, ali i dalje se suočavaju s predrasudama.
“Žene se suočavaju s izazovima poput društvenih stereotipa i manjka ženskih uzora u tehnici i vodstvu. Ipak, zahvaljujući boljoj dostupnosti znanja, tehnologije i podrške, sve više žena gradi karijere u IKT-u, doprinoseći njegovoj raznolikosti, kvaliteti i inovacijama. Iako nema otvorene diskriminacije pri zapošljavanju žena, i dalje postoje duboko ukorijenjeni društveni stavovi o „muškim“ i „ženskim“ zanimanjima. Ti stereotipi mogu utjecati na izbor karijere i ograničiti punu uključenost žena u IKT sektor “, kazala je Miljko.
Porast broja studentica na informatičkim studijima
Pozitivni pomaci vidljivi su i u porastu broja djevojaka koje studiraju na informatičkim studijima u BiH.
– Iako ne postoje centralizirani statistički podaci o zastupljenosti žena na informatičkim studijima u Bosni i Hercegovini, vidljiv je pozitivan trend. Na primjer, na studiju Informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru više od 30 posto studenata čine žene, što pokazuje rastući interes za digitalne i informacijske tehnologije. Vjerujem da se sličan uzorak može prepoznati i na drugim srodnim studijima u zemlji. To je ohrabrujući pokazatelj koji potvrđuje da su djevojke sve otvorenije prema izboru karijere u ovom području – istaknula je.
Po njezinim riječima, ključ za veće uključivanje djevojaka u IKT sektor leži u ranom prepoznavanju i razvoju njihovih interesa za informacijske i komunikacijske tehnologije.
“Potrebno je već u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju sustavno promicati STEM sadržaje kroz interaktivne radionice, praktične projekte i angažman žena iz struke koje mogu poslužiti kao uzori. Osim toga, važno je stvarati poticajno okruženje koje djevojkama omogućuje da se bez pritiska okušaju u tehnološkim izazovima, razvijaju samopouzdanje i osjećaj pripadnosti u području koje još uvijek percipira prevlast muške populacije”, poručila je pročelnica studija Informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Andrea Milljko.
(FENA)
