Stručnjaci se obično fokusiraju na vrstu hrane koju možete jesti kako biste poboljšali svoje zdravlje, ali brzina kojom jedete je jednako važna, posebno ako dnevne obroke unosite za 20 minuta i manje.
Ako ste osoba koja redovno može da pojede doručak, ručak ili večeru za manje od 20 do 30 minuta, jedete prebrzo.
“Treba oko 20 minuta da želudac komunicira s mozgom putem čitavog niza hormonskih signala da je pun”, kaže Leslie Heinberg iz Centra za zdravlje ponašanja na Klivlendskoj klinici.
Ljudi koji brzo jedu vjerovatno će progutati više zraka što bi moglo dovesti do nadimanja ili probavnih smetnji. Nepropisno žvakanje hrane takođe može ugroziti probavu, što znači da nećete dobiti sve hranjive sastojke iz hrane. Nesažvakani komadi hrane takođe mogu da se zaglave u vašem jednjaku.
Neka prethodna istraživanja su pokazala da ljudi koji brzo jedu imaju najveći rizik od gojaznosti, dok oni koji jedu najsporije imaju najmanju vjerovatnoću da budu gojazni.
Kako možete usporiti kada jedete? Heinberg preporučuje da ostavite telefon ili isključite TV: “Kada radimo stvari dok jedemo, jedemo manje pažljivo. I to često uzrokuje da jedemo više”.
Kada se ljudi fokusiraju isključivo na jelo, oni više uživaju u obroku, a jedu manje.
Heinberg je također priznala da je tempo kojim jedete često ukorijenjena navika, ali je istaknula da je promjena još uvijek moguća. Predlagala je stvari kao što je korištenje vaše nedominantne ruke za jelo, isprobavanje pribora koje možda ne koristite kao što su štapići za jelo ili namjerna pauza da pijete vodu kada vam je tanjir djelomično prazan.
Ako vodite brz i zauzet život, možda će biti neizbježno da ručate na radnom sastanku ili jedete užinu dok obavljate zadatke. Jedna od najjednostavnijih stvari kako biste riješili ovaj problem jeste da povećate broj zalogaja koje uzimate.
Klix.ba
