Prema podacima iz zajedničke analize Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i UNICEF-a, u prošloj godini registrovani su 127.350 slučajeva morbila u evropskom regionu, dvostruko više nego 2023. godine, kao i najveći broj oboljelih od 1997. godine, saopćeno je iz evropskih ureda Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a.
Više od 40 posto prijavljenih slučajeva u evropskom regionu koji obuhvata 53 zemlje Evrope i centralne Azije, činila su djeca mlađa od pet godina, a više od polovine prijavljenih zahtijevalo je hospitalizaciju. Prema preliminarnim podacima i zaključno sa 6. martom 2025. godine, zabilježeno je ukupno 38 smrtnih slučajeva.
Broj slučajeva morbila u evropskom regionu je bio u padu od 1997. godine, kada je prijavljeno oko 216.000 dostigavši najniži broj od 4.440 slučajeva u 2016. godini. Međutim, 2018. i 2019. došlo je do ponovnog rasta, i to na 89.000 i 106.000 slučajeva za navedene godine. Nakon pada stope imunizacije tokom pandemije COVID-19, broj slučajeva ponovo je značajno porastao u 2023. i 2024. godini. Stope vakcinacije u mnogim zemljama još nisu dostigle nivoe od prije pandemije, što povećava rizik od izbijanja novih epidemija.
Evropski region je u 2024. godini činio trećinu svih slučajeva morbila globalno. Samo u 2023. godini, 500.000 djece širom ovog regiona propustilo je prvu dozu vakcine protiv morbila, koja se daje u rutinskim imunizacijskim programima.
Morbile su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude. Osim hospitalizacije i smrtnih slučajeva uzrokovanih komplikacijama poput upale pluća, encefalitisa, dijareje i dehidracije, morbile mogu uzrokovati dugotrajne zdravstvene komplikacije poput sljepoće. Također mogu oslabiti imunološki sistem tako što „brišu“ njegovu memoriju o tome kako se boriti protiv infekcija ostavljajući preživjele od morbila podložnijima drugim bolestima.
Vakcinacija je najbolja zaštita protiv ovog virusa.
Manje od 80 posto djece koja ispunjavaju uslove za vakcinaciju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji primilo je prvu dozu vakcine protiv morbila u 2023. godini, što je daleko ispod potrebne stope pokrivenosti od 95 posto za održavanje kolektivnog imuniteta. U posljednjih pet ili više godina, stopa pokrivenosti prvom dozom ostala je ispod 70 posto u Bosni i Hercegovini a u Crnoj Gori ispod 50 posto.
Rumunija je prijavila najveći broj slučajeva u evropskom regionu za 2024. godinu, 30.692, a slijedi je Kazahstan sa 28.147 slučajeva.
Morbile ostaju značajna globalna prijetnja. U 2024. godini širom svijeta prijavljeno je 359.521 slučajeva morbila. Prijenos virusa preko granica i kontinenata redovno se dešava, a epidemije ove visokozarazne bolesti će se pojavljivati gdje god virus naiđe na ‘džepove’ nevakcinisanih ili nedovoljno vakcinisanih osoba, posebno djece.
UNICEF i SZO/Evropa sarađuju s vladama, uz podršku partnera poput Evropske unije i Globalne alijanse za vakcine i imunizaciju, kako bi spriječili i odgovorili na epidemije morbila. i to uključivanjem zajednica, obukom zdravstvenih radnika, jačanjem imunizacijskih programa i sistemom nadzora bolesti te pokretanjem kampanja za nadoknadu propuštene imunizacije.
UNICEF i SZO/Evropa pozivaju vlade u zemljama s aktivnim epidemijama morbila da hitno pojačaju identifikaciju slučajeva, praćenje kontakata i hitne kampanja vakcinacije. Ključno je da zemlje analiziraju osnovne uzroke ovih epidemija, otklone slabosti u svojim zdravstvenim sistemima i strateški koriste epidemiološke podatke za identifikaciju i zatvaranje imunizacijskih praznina. U središtu svih napora moraju biti rad sa neodlučnim roditeljima i unutar marginalizovanih zajednica, kao i rješavanje nejednakog pristupa vakcinama.
Zemlje koje trenutno nemaju epidemiju morbila trebaju biti spremne uključujući identifikaciju i rješavanje nedostataka u imunitetu, izgradnju i održavanje povjerenja javnosti u vakcine, kao i održavanje snažnih zdravstvenih sistema.
Fena.ba
