Šta se događalo iza zatvorenih vrata u New Yorku: Rusi ostali izolovani, Amerikanci čvrsto podržali OHR

Inicijativu za održavanje sastanka dala je Ruska Federacija, a sjednica je održana iza zatvorenih vrata, što znači da su u njoj mogli učestvovati samo predstavnici 15 članica Vijeća sigurnosti i Sekretarijata UN-a. Ovo je omogućilo članicama da diskutuju o ključnim pitanjima bez prisustva vanjskih posmatrača ili medija.

Ključne teme i stavovi

Ruska Federacija je na sastanku pokušala usmjeriti pažnju na djelovanje Visokog predstavnika u BiH, kritikujući ovu instituciju kao “kolonijalni sistem” i tražeći podršku za njeno ukidanje.

Međutim, Francuska i Velika Britanija odbile su da se ova tema postavi u fokus, ističući da je glavni problem trenutno ponašanje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, a ne Visoki predstavnik. Ovo je pokazalo jasnu podjelu u stavovima između Rusije i zapadnih članica Vijeća.

Sjedinjene Američke Države su ponovile svoj dosljedni stav podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Također su istaknule važnost poštovanja odluka Visokog predstavnika, Bonnskih ovlasti i pravnih instrumenata koji su dostupni institucijama BiH. Iako su SAD bile zastupljene na nižem nivou u odnosu na neke druge delegacije, njihov stav ostao je jasan i nedvosmislen.

Pakistan i Panama izrazili su određene rezerve u vezi s djelovanjem Visokog predstavnika, pitajući se da li je nametanje odluka uvijek opravdano. Panama je to posebno istaknula kroz lično iskustvo, ali su obje zemlje ipak potvrdile podršku Dejtonskom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.

Reakcije i zaključci

Tokom konsultacija, Rusija je pokušala testirati stavove SAD i drugih članica Vijeća, posebno u kontekstu dolaska nove američke administracije. Međutim, njeni pokušaji da diskredituje Visokog predstavnika i promijeni fokus razgovora nisu urodili plodom. Francuska i Velika Britanija ostale su čvrste u svojim stavovima, dok su SAD nastavile s politikom automatske podrške Dejtonskom sporazumu i institucijama u BiH.

Jedan od zanimljivih detalja bio je navod ruskog predstavnika da Milorad Dodik ide u Moskvu na razgovore, što bi moglo ukazivati na dalju koordinaciju između Dodika, srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i ruskog lidera Vladimira Putina. Ova informacija, iako nije potvrđena, pokazuje da bi Rusija mogla pokušati eskalirati situaciju u narednim danima, posebno ako se Dodik i Vučić sastanu s Putinom.

Glavni zaključci sa konsultacija

• OHR ostaje ključan: Iako su Rusi pokušali diskreditirati Visokog predstavnika, većina članica Vijeća sigurnosti ostala je pri svom stavu da je OHR neophodan za održavanje stabilnosti u BiH.
• Rusija nije postigla svoje ciljeve: Pokušaji Rusije da promijeni narativ i usmjeri pažnju na OHR nisu urodili plodom, a njeni stavovi naišli su na otpor zapadnih članica.
• Francuska i Velika Britanija izuzetno čvrste u svojim stavovima: Ove dvije zemlje pokazale su jedinstven front u podršci Dejtonskom sporazumu i kritici Dodikovih akcija.
• SAD i dalje ključni igrač: Iako su bile zastupljene na nižem nivou, SAD su ostale dosljedne u svojoj podršci BiH, što ukazuje na važnost nastavka saradnje s američkom administracijom.

Neformalne konsultacije završene su bez izlaznog dokumenta, ali je moguće očekivati dalje inicijative Ruske Federacije, posebno u kontekstu eventualnih razgovora Dodika i Vučića s Putinom.

Ako se situacija u BiH pogorša, postoji velika šansa da će Rusija tražiti otvorenu sjednicu Vijeća sigurnosti. U međuvremenu, ključno je da se nastavi rad na očuvanju Dejtonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, uz poštovanje pravnih instrumenata i odluka Visokog predstavnika.

Ove konsultacije pokazale su da, unatoč različitim stavovima, većina članica Vijeća sigurnosti i dalje podržava stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine.

Klix.ba